POVIJEST REDOVNIŠTVA U SENJU I OKOLICI
Redovništvo se u Crkvi kao organizirana zajednica javlja nakon 313. godine, tj. nakon što je kršćanstvo dobilo slobodu. Na redovništvo u Hrvatskoj imali su utjecaj i Zapad i Istok, Zapadna i Istočna Crkva, tj. i Katolička i Pravoslavna Crkva. Redovništvo u Senju i okolici ostalo je vjerno Zapadu, al...
Saved in:
| Main Authors: | , |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | deu |
| Published: |
Gradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvo
2021-01-01
|
| Series: | Senjski Zbornik |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/384907 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| _version_ | 1832590578520424448 |
|---|---|
| author | Mile Bogović Josip Frković |
| author_facet | Mile Bogović Josip Frković |
| author_sort | Mile Bogović |
| collection | DOAJ |
| description | Redovništvo se u Crkvi kao organizirana zajednica javlja nakon 313. godine, tj. nakon što je kršćanstvo dobilo slobodu. Na redovništvo u Hrvatskoj imali su utjecaj i Zapad i Istok, Zapadna i Istočna Crkva, tj. i Katolička i Pravoslavna Crkva. Redovništvo u Senju i okolici ostalo je vjerno Zapadu, ali od Istoka baštini glagoljicu i staroslavensko (starohrvatsko) bogoslužje zbog kojih je odigralo važnu ulogu lokalnih, nacionalnih pa i svjetskih razmjera. Benediktinci su došli na senjsko područje u 12. stoljeću i imali svoje opatije u Svetom Jurju, Senjskoj Dragi i Senju. Templari su došli u Senj u 12. stoljeću, franjevci stoljeće kasnije, a dominikanci u 14. stoljeću. Pavlinski samostani u Ljubotini (danas Spasovac) i Vlaškoj dragi (danas Sveta Jelena) datiraju iz 14. stoljeća, a njihova prisutnost u samom Senju zabilježena je 1634. godine. Oko 1622. godine u Senju su počeli na kratko vrijeme djelovati augustinci. Kada je riječ o materijalnoj potpori redovnicima, posebno su se istaknuli Frankopani, a nakon njih kralj Matijaš Korvin i njegovi nasljednici na prijestolju. Od ženskih redovničkih zajednica koje se javljaju kasnije, u Senju je zabilježeno djelovanje milosrdnica (u 19. i 20. stoljeću), sestara Presvetog Srca Isusova (u 20. stoljeću), sestara družbe "Immaculata" (u 20. stoljeću) i franjevki (također u 20. stoljeću). Redovničke zajednice na ovom prostoru dale su veliki doprinos u vjerskom smislu, ali i u odgoju, širenju pismenosti i kulture, razvoju gospodarstva i graditeljstvu. Odlaskom sestara Presvetog Srca Isusova iz Senja 1997. godine prekinut je tisućljetni kontinuitet redovničkog života i rada u Senju i njegovoj bližoj okolici. |
| format | Article |
| id | doaj-art-fe514a361c4546de9602fe2d20e77756 |
| institution | Kabale University |
| issn | 0582-673X 1849-0999 |
| language | deu |
| publishDate | 2021-01-01 |
| publisher | Gradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvo |
| record_format | Article |
| series | Senjski Zbornik |
| spelling | doaj-art-fe514a361c4546de9602fe2d20e777562025-01-23T12:04:44ZdeuGradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvoSenjski Zbornik0582-673X1849-09992021-01-014812916610.31953/sz.48.1.2POVIJEST REDOVNIŠTVA U SENJU I OKOLICIMile BogovićJosip FrkovićRedovništvo se u Crkvi kao organizirana zajednica javlja nakon 313. godine, tj. nakon što je kršćanstvo dobilo slobodu. Na redovništvo u Hrvatskoj imali su utjecaj i Zapad i Istok, Zapadna i Istočna Crkva, tj. i Katolička i Pravoslavna Crkva. Redovništvo u Senju i okolici ostalo je vjerno Zapadu, ali od Istoka baštini glagoljicu i staroslavensko (starohrvatsko) bogoslužje zbog kojih je odigralo važnu ulogu lokalnih, nacionalnih pa i svjetskih razmjera. Benediktinci su došli na senjsko područje u 12. stoljeću i imali svoje opatije u Svetom Jurju, Senjskoj Dragi i Senju. Templari su došli u Senj u 12. stoljeću, franjevci stoljeće kasnije, a dominikanci u 14. stoljeću. Pavlinski samostani u Ljubotini (danas Spasovac) i Vlaškoj dragi (danas Sveta Jelena) datiraju iz 14. stoljeća, a njihova prisutnost u samom Senju zabilježena je 1634. godine. Oko 1622. godine u Senju su počeli na kratko vrijeme djelovati augustinci. Kada je riječ o materijalnoj potpori redovnicima, posebno su se istaknuli Frankopani, a nakon njih kralj Matijaš Korvin i njegovi nasljednici na prijestolju. Od ženskih redovničkih zajednica koje se javljaju kasnije, u Senju je zabilježeno djelovanje milosrdnica (u 19. i 20. stoljeću), sestara Presvetog Srca Isusova (u 20. stoljeću), sestara družbe "Immaculata" (u 20. stoljeću) i franjevki (također u 20. stoljeću). Redovničke zajednice na ovom prostoru dale su veliki doprinos u vjerskom smislu, ali i u odgoju, širenju pismenosti i kulture, razvoju gospodarstva i graditeljstvu. Odlaskom sestara Presvetog Srca Isusova iz Senja 1997. godine prekinut je tisućljetni kontinuitet redovničkog života i rada u Senju i njegovoj bližoj okolici.https://hrcak.srce.hr/file/384907Senjredovničke zajednicesamostancrkvaFrankopani |
| spellingShingle | Mile Bogović Josip Frković POVIJEST REDOVNIŠTVA U SENJU I OKOLICI Senjski Zbornik Senj redovničke zajednice samostan crkva Frankopani |
| title | POVIJEST REDOVNIŠTVA U SENJU I OKOLICI |
| title_full | POVIJEST REDOVNIŠTVA U SENJU I OKOLICI |
| title_fullStr | POVIJEST REDOVNIŠTVA U SENJU I OKOLICI |
| title_full_unstemmed | POVIJEST REDOVNIŠTVA U SENJU I OKOLICI |
| title_short | POVIJEST REDOVNIŠTVA U SENJU I OKOLICI |
| title_sort | povijest redovnistva u senju i okolici |
| topic | Senj redovničke zajednice samostan crkva Frankopani |
| url | https://hrcak.srce.hr/file/384907 |
| work_keys_str_mv | AT milebogovic povijestredovnistvausenjuiokolici AT josipfrkovic povijestredovnistvausenjuiokolici |