Teorijski i konceptualni okvir izučavanja starenja stanovništva

Dok je starenje stanovništva logična posledica demografskih tranzicija, jer je u srži ovog fenomena nizak fertilitet i produženo očekivano trajanje života, intrigantna je njegova paradoksalnost kada se posmatra u širem društvenom kontekstu. Sa jedne strane je to civilizacijski trijumf u kontrolisanj...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Main Author: Jelena (Novica) Stojilković Gnjatović
Format: Article
Language:English
Published: Institute of Social Science, Belgrade 2019-12-01
Series:Stanovništvo
Subjects:
Online Access:https://stnv.idn.org.rs/STNV/article/view/362
Tags: Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
_version_ 1849711746675113984
author Jelena (Novica) Stojilković Gnjatović
author_facet Jelena (Novica) Stojilković Gnjatović
author_sort Jelena (Novica) Stojilković Gnjatović
collection DOAJ
description Dok je starenje stanovništva logična posledica demografskih tranzicija, jer je u srži ovog fenomena nizak fertilitet i produženo očekivano trajanje života, intrigantna je njegova paradoksalnost kada se posmatra u širem društvenom kontekstu. Sa jedne strane je to civilizacijski trijumf u kontrolisanju reproduktivnog ponašanja i dostizanju dugovečenosti, dok propratne posledice ovog fenomena na socioekonomske sisteme imaju difuzno i percipirano negativno dejstvo. Tako je teorijsko uobličavanje pristupa u izučavanju demografskog starenja izazovno i traži napuštanje rigidnih teorijskih postavki i uključivanje celog korpusa modela, koncepata i pristupa. Revidiranje teorije demografske tranzicije i integrisanje efekta momentuma i tranzicije starosti u njene okvire otkriva buduća kretanja i u fertilitetu, mortalitetu i starosnoj strukturi, što klasična teorija ne uspeva. Nivo fertiliteta je dugo bio glavni faktor starenja stanovništva, da bi tek skoro mortalitet počeo da dobija sve značajniju ulogu u ovom procesu. Pitanja kako će buduće kretanje očekivnog trajanja života izgledati dato je preko tri teorijs ka pravca: kompresije morbiditeta, dinamičke ravnoteže i ekspanzije morbiditeta. Uvažavanje neregularnih kohortnih tokova koji dovode do "starosne ondulacije" bitno je za sadašnji i budući balans populacije zbog potencijalnih institucionalnih odgovora. Značaj kohortnih tokova za starenje stanovništva posmatran kroz koncept demografskog metabolizma targetuje čvorove na kojima postoji veća demografska "gustina" što osim teoretskog, ima i praktični značaj u životnim ciklusima određene populacije. Osavremenjavanje izučavanja starenja stanovništva je poželjno i preko prospektivnog pristupa jer daje okvire starenja u kojima je ugrađena komponenta promene u očekivanom trajanju života.
format Article
id doaj-art-f9fcde4489d24cf992c8efe36de4928a
institution DOAJ
issn 0038-982X
2217-3986
language English
publishDate 2019-12-01
publisher Institute of Social Science, Belgrade
record_format Article
series Stanovništvo
spelling doaj-art-f9fcde4489d24cf992c8efe36de4928a2025-08-20T03:14:33ZengInstitute of Social Science, BelgradeStanovništvo0038-982X2217-39862019-12-01572Teorijski i konceptualni okvir izučavanja starenja stanovništvaJelena (Novica) Stojilković Gnjatović0Geografski fakultet, Univerzitet u Beogradu, BeogradDok je starenje stanovništva logična posledica demografskih tranzicija, jer je u srži ovog fenomena nizak fertilitet i produženo očekivano trajanje života, intrigantna je njegova paradoksalnost kada se posmatra u širem društvenom kontekstu. Sa jedne strane je to civilizacijski trijumf u kontrolisanju reproduktivnog ponašanja i dostizanju dugovečenosti, dok propratne posledice ovog fenomena na socioekonomske sisteme imaju difuzno i percipirano negativno dejstvo. Tako je teorijsko uobličavanje pristupa u izučavanju demografskog starenja izazovno i traži napuštanje rigidnih teorijskih postavki i uključivanje celog korpusa modela, koncepata i pristupa. Revidiranje teorije demografske tranzicije i integrisanje efekta momentuma i tranzicije starosti u njene okvire otkriva buduća kretanja i u fertilitetu, mortalitetu i starosnoj strukturi, što klasična teorija ne uspeva. Nivo fertiliteta je dugo bio glavni faktor starenja stanovništva, da bi tek skoro mortalitet počeo da dobija sve značajniju ulogu u ovom procesu. Pitanja kako će buduće kretanje očekivnog trajanja života izgledati dato je preko tri teorijs ka pravca: kompresije morbiditeta, dinamičke ravnoteže i ekspanzije morbiditeta. Uvažavanje neregularnih kohortnih tokova koji dovode do "starosne ondulacije" bitno je za sadašnji i budući balans populacije zbog potencijalnih institucionalnih odgovora. Značaj kohortnih tokova za starenje stanovništva posmatran kroz koncept demografskog metabolizma targetuje čvorove na kojima postoji veća demografska "gustina" što osim teoretskog, ima i praktični značaj u životnim ciklusima određene populacije. Osavremenjavanje izučavanja starenja stanovništva je poželjno i preko prospektivnog pristupa jer daje okvire starenja u kojima je ugrađena komponenta promene u očekivanom trajanju života. https://stnv.idn.org.rs/STNV/article/view/362starenje stanovništvateorijski okvirdemografske tranzicijekohortaočekivano trajanje života
spellingShingle Jelena (Novica) Stojilković Gnjatović
Teorijski i konceptualni okvir izučavanja starenja stanovništva
Stanovništvo
starenje stanovništva
teorijski okvir
demografske tranzicije
kohorta
očekivano trajanje života
title Teorijski i konceptualni okvir izučavanja starenja stanovništva
title_full Teorijski i konceptualni okvir izučavanja starenja stanovništva
title_fullStr Teorijski i konceptualni okvir izučavanja starenja stanovništva
title_full_unstemmed Teorijski i konceptualni okvir izučavanja starenja stanovništva
title_short Teorijski i konceptualni okvir izučavanja starenja stanovništva
title_sort teorijski i konceptualni okvir izucavanja starenja stanovnistva
topic starenje stanovništva
teorijski okvir
demografske tranzicije
kohorta
očekivano trajanje života
url https://stnv.idn.org.rs/STNV/article/view/362
work_keys_str_mv AT jelenanovicastojilkovicgnjatovic teorijskiikonceptualniokvirizucavanjastarenjastanovnistva