Teorijski i konceptualni okvir izučavanja starenja stanovništva
Dok je starenje stanovništva logična posledica demografskih tranzicija, jer je u srži ovog fenomena nizak fertilitet i produženo očekivano trajanje života, intrigantna je njegova paradoksalnost kada se posmatra u širem društvenom kontekstu. Sa jedne strane je to civilizacijski trijumf u kontrolisanj...
Saved in:
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Institute of Social Science, Belgrade
2019-12-01
|
| Series: | Stanovništvo |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://stnv.idn.org.rs/STNV/article/view/362 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| Summary: | Dok je starenje stanovništva logična posledica demografskih tranzicija, jer je u srži ovog fenomena nizak fertilitet i produženo očekivano trajanje života, intrigantna je njegova paradoksalnost kada se posmatra u širem društvenom kontekstu. Sa jedne strane je to civilizacijski trijumf u kontrolisanju reproduktivnog ponašanja i dostizanju dugovečenosti, dok propratne posledice ovog fenomena na socioekonomske sisteme imaju difuzno i percipirano negativno dejstvo. Tako je teorijsko uobličavanje pristupa u izučavanju demografskog starenja izazovno i traži napuštanje rigidnih teorijskih postavki i uključivanje celog korpusa modela, koncepata i pristupa. Revidiranje teorije demografske tranzicije i integrisanje efekta momentuma i tranzicije starosti u njene okvire otkriva buduća kretanja i u fertilitetu, mortalitetu i starosnoj strukturi, što klasična teorija ne uspeva. Nivo fertiliteta je dugo bio glavni faktor starenja stanovništva, da bi tek skoro mortalitet počeo da dobija sve značajniju ulogu u ovom procesu. Pitanja kako će buduće kretanje očekivnog trajanja života izgledati dato je preko tri teorijs ka pravca: kompresije morbiditeta, dinamičke ravnoteže i ekspanzije morbiditeta. Uvažavanje neregularnih kohortnih tokova koji dovode do "starosne ondulacije" bitno je za sadašnji i budući balans populacije zbog potencijalnih institucionalnih odgovora. Značaj kohortnih tokova za starenje stanovništva posmatran kroz koncept demografskog metabolizma targetuje čvorove na kojima postoji veća demografska "gustina" što osim teoretskog, ima i praktični značaj u životnim ciklusima određene populacije. Osavremenjavanje izučavanja starenja stanovništva je poželjno i preko prospektivnog pristupa jer daje okvire starenja u kojima je ugrađena komponenta promene u očekivanom trajanju života.
|
|---|---|
| ISSN: | 0038-982X 2217-3986 |