Analiza kvalitete visokoškolskih knjižnica kroz prizmu postupka reakreditacije hrvatskih visokih učilišta

Periodično vrednovanje visokoškolskih knjižnica u sklopu reakreditacije hrvatskih visokih učilišta započelo je ak. god. 2010./2011. Stručna povjerenstva sastavljena od profesora i studenata srodnih institucija procjenjivala su knjižnice veleučilišta, visokih škola i sveučilišnih sastavnica u kontek...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Main Author: Aleksandra Pikić
Format: Article
Language:English
Published: Hrvatsko knjižničarsko društvo / Croatian Library Association 2018-02-01
Series:Vjesnik Bibliotekara Hrvatske
Online Access:https://izdanja.hkdrustvo.hr/casopisi/vbh/article/view/577
Tags: Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
_version_ 1850067984510353408
author Aleksandra Pikić
author_facet Aleksandra Pikić
author_sort Aleksandra Pikić
collection DOAJ
description Periodično vrednovanje visokoškolskih knjižnica u sklopu reakreditacije hrvatskih visokih učilišta započelo je ak. god. 2010./2011. Stručna povjerenstva sastavljena od profesora i studenata srodnih institucija procjenjivala su knjižnice veleučilišta, visokih škola i sveučilišnih sastavnica u kontekstu knjižnične institucionalne podrške studentskom učenju i istraživanju. Cilj ovog istraživanja bio je identificirati aspekte kvalitete pomoću kojih su visokoškolske knjižnice opisane u izvješćima povjerenstava tijekom reakreditacije te utvrditi razinu njihove kvalitete. Istraživanje je provedeno krajem 2015. godine na komentarima knjižničnih resursa visokih učilišta iz 107 izvješća stručnih povjerenstava. Tematskom analizom komentara dobivena su sljedeća područja kvalitete knjižnične usluge: 1) relevantnost tiskanog i elektroničkog knjižničnog fonda, 2) adekvatnost veličine i karakteristika fizičkog prostora, 3) jednostavnost pristupa knjižničnoj građi, elektroničkim izvorima i internetu, 4) opći dojam o kvaliteti knjižnice, 5) adekvatnost brojnosti i kompetencija osoblja, 6) adekvatnost financija te 7) korištenje knjižničnih resursa drugih ustanova. Rezultati analize stanja knjižnica pokazali su da su stručna povjerenstva u većoj mjeri kritizirala knjižnične resurse visokih učilišta,  pri čemu su kritizirane knjižnice okvalificirane kao neadekvatna podrška za studentsko učenje i istraživanje. S druge strane, stručna povjerenstva povoljno su vrednovala knjižnične resurse samo nekolicine visokih učilišta. Knjižnice tih visokih učilišta mogu ukazati na smjer kojim bi druga visoka učilišta mogla razvijati svoje knjižnične resurse s ciljem bolje uspješnosti svojih studenata i zaposlenika.
format Article
id doaj-art-f53e40ea3550463b9fc55dffe043a982
institution DOAJ
issn 0507-1925
1334-6938
language English
publishDate 2018-02-01
publisher Hrvatsko knjižničarsko društvo / Croatian Library Association
record_format Article
series Vjesnik Bibliotekara Hrvatske
spelling doaj-art-f53e40ea3550463b9fc55dffe043a9822025-08-20T02:48:10ZengHrvatsko knjižničarsko društvo / Croatian Library AssociationVjesnik Bibliotekara Hrvatske0507-19251334-69382018-02-01602-310.30754/vbh.60.2-3.577Analiza kvalitete visokoškolskih knjižnica kroz prizmu postupka reakreditacije hrvatskih visokih učilištaAleksandra Pikić Periodično vrednovanje visokoškolskih knjižnica u sklopu reakreditacije hrvatskih visokih učilišta započelo je ak. god. 2010./2011. Stručna povjerenstva sastavljena od profesora i studenata srodnih institucija procjenjivala su knjižnice veleučilišta, visokih škola i sveučilišnih sastavnica u kontekstu knjižnične institucionalne podrške studentskom učenju i istraživanju. Cilj ovog istraživanja bio je identificirati aspekte kvalitete pomoću kojih su visokoškolske knjižnice opisane u izvješćima povjerenstava tijekom reakreditacije te utvrditi razinu njihove kvalitete. Istraživanje je provedeno krajem 2015. godine na komentarima knjižničnih resursa visokih učilišta iz 107 izvješća stručnih povjerenstava. Tematskom analizom komentara dobivena su sljedeća područja kvalitete knjižnične usluge: 1) relevantnost tiskanog i elektroničkog knjižničnog fonda, 2) adekvatnost veličine i karakteristika fizičkog prostora, 3) jednostavnost pristupa knjižničnoj građi, elektroničkim izvorima i internetu, 4) opći dojam o kvaliteti knjižnice, 5) adekvatnost brojnosti i kompetencija osoblja, 6) adekvatnost financija te 7) korištenje knjižničnih resursa drugih ustanova. Rezultati analize stanja knjižnica pokazali su da su stručna povjerenstva u većoj mjeri kritizirala knjižnične resurse visokih učilišta,  pri čemu su kritizirane knjižnice okvalificirane kao neadekvatna podrška za studentsko učenje i istraživanje. S druge strane, stručna povjerenstva povoljno su vrednovala knjižnične resurse samo nekolicine visokih učilišta. Knjižnice tih visokih učilišta mogu ukazati na smjer kojim bi druga visoka učilišta mogla razvijati svoje knjižnične resurse s ciljem bolje uspješnosti svojih studenata i zaposlenika. https://izdanja.hkdrustvo.hr/casopisi/vbh/article/view/577
spellingShingle Aleksandra Pikić
Analiza kvalitete visokoškolskih knjižnica kroz prizmu postupka reakreditacije hrvatskih visokih učilišta
Vjesnik Bibliotekara Hrvatske
title Analiza kvalitete visokoškolskih knjižnica kroz prizmu postupka reakreditacije hrvatskih visokih učilišta
title_full Analiza kvalitete visokoškolskih knjižnica kroz prizmu postupka reakreditacije hrvatskih visokih učilišta
title_fullStr Analiza kvalitete visokoškolskih knjižnica kroz prizmu postupka reakreditacije hrvatskih visokih učilišta
title_full_unstemmed Analiza kvalitete visokoškolskih knjižnica kroz prizmu postupka reakreditacije hrvatskih visokih učilišta
title_short Analiza kvalitete visokoškolskih knjižnica kroz prizmu postupka reakreditacije hrvatskih visokih učilišta
title_sort analiza kvalitete visokoskolskih knjiznica kroz prizmu postupka reakreditacije hrvatskih visokih ucilista
url https://izdanja.hkdrustvo.hr/casopisi/vbh/article/view/577
work_keys_str_mv AT aleksandrapikic analizakvalitetevisokoskolskihknjiznicakrozprizmupostupkareakreditacijehrvatskihvisokihucilista