Emisija CO2 u Evropskoj uniji: Empirijska analiza demografskih, ekonomskih i tehnoloških faktora
Razmere i posledice fenomena globalnih klimatskih promena, koji je prevashodno produkovan antropogenim faktorima poput nekontrolisane potrošnje fosilnih goriva i posledične emisije gasova staklene bašte, nameću promenu obrasca ponašanja kao jedan od najvećih izazova sa kojim se civilizacija suočava...
Saved in:
| Main Authors: | , , |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Institute of Social Science, Belgrade
2018-11-01
|
| Series: | Stanovništvo |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://stnv.idn.org.rs/STNV/article/view/32 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| Summary: | Razmere i posledice fenomena globalnih klimatskih promena, koji je prevashodno produkovan antropogenim faktorima poput nekontrolisane potrošnje fosilnih goriva i posledične emisije gasova staklene bašte, nameću promenu obrasca ponašanja kao jedan od najvećih izazova sa kojim se civilizacija suočava. Ova studija je posvećena istraživanju najvažnijih demografskih, ekonomskih i tehnoloških determinanti emisije CO2 u 28 zemalja članica Evropske unije u vremenskom periodu 1991-2014. godine. Analiza je sprovedena na osnovu logaritmovanog i postepeno proširivanog STIRPAT modela ocenjivanjem standardnih modela sa komponentama slučajne greške na neizbalansiranom panel uzorku. Dobijeni rezultati pokazuju da je, kratkoročno posmatrano, uticaj populacije, per capita BDP-a i energetske intenzivnosti na emisiju CO2 pozitivan i signifikantan. Parcijalno povećanje stopa rasta populacije, per capita BDP-a i energetske intenzivnosti od 1% dovodi do uvećanja stope rasta emisije CO2 u opsegu između 0,74%-1,02%, 1,10%-1,15% i 1,07%-1,09%, respektivno. Osim toga, analiza nije uspela da potvrdi hipotezu da se elastičnost stope rasta emisije CO2 u odnosu na stopu rasta populacije menja u zavisnosti od veličine stope rasta populacije. Uticaj ostalih demografskih varijabli koje reprezentuju starosnu strukturu stanovništva, kao što su procentualni udeo dece i adolescenata do 14 godina starosti i učešće stanovništva radnog uzrasta u ukupnom stanovništvu, nije ocenjen kao statistički signifikantan. Konačno, rezultati analize sugerišu nesignifikantan uticaj prosečne veličine domaćinstva, što je jedini nalaz čija je validnost upitna, s obzirom da je dobijen na prilično malom uzorku.
|
|---|---|
| ISSN: | 0038-982X 2217-3986 |