Hakiranje krize demokracije
Cilj. Cilj je rada razmotriti moguće uzroke krize demokracije koja zahvaća šire de- mokratske odnose i procese u sferama društvenosti, kulture, ekonomije i politike. Kriza demokracije posebno se razmatra u kontekstu tehnosfere koja počiva na moći umjetne inteligencije i umjetnog života. Rad otvara...
Saved in:
| Main Authors: | , , |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Hrvatsko knjižničarsko društvo / Croatian Library Association
2022-11-01
|
| Series: | Vjesnik Bibliotekara Hrvatske |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://izdanja.hkdrustvo.hr/casopisi/vbh/article/view/971 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| _version_ | 1849408836149968896 |
|---|---|
| author | Kristina Feldvari Milijana Mićunović Boris Badurina |
| author_facet | Kristina Feldvari Milijana Mićunović Boris Badurina |
| author_sort | Kristina Feldvari |
| collection | DOAJ |
| description |
Cilj. Cilj je rada razmotriti moguće uzroke krize demokracije koja zahvaća šire de- mokratske odnose i procese u sferama društvenosti, kulture, ekonomije i politike. Kriza demokracije posebno se razmatra u kontekstu tehnosfere koja počiva na moći umjetne inteligencije i umjetnog života. Rad otvara pitanje važnosti i uloge medijske pismenosti kao jednog od ključnih rješenja za krizu demokracije i eskalaciju dezinformacija u javnom diskursu.
Pristup/metodologija. Rad se temelji na sustavnom pregledu i analizi literature i dostupnih istraživanja koji kreiraju teorijski okvir za definiranje i razumijevanje pitanja krize demokracije i njezine povezanosti s problematikom tehnicizacije (datafikacije i algoritmizacije) društva i društvenih procesa, odnosno s izazovima dezinfodemije koja kroz marginalizaciju istine i nekritičko sagledavanje informacija otvara prostor za dolazak post-istine.
Rezultati. Ovim se radom želi potaknuti promišljanje struke, donositelja odluka, ali i šire javnosti o uravnoteživanju osjećaja (individualne i kolektivne) odgovornosti i mogućnosti stvarne kontrole, odnosno odgovornosti i djelovanja pojedinca i odgovornosti i djelovanja javnog i privatnog sektora. Također želi se potaknuti dijalog o nužnosti kreiranja strategije i programa za promicanje i razvoj medijske pismenosti i kritičkog mišljenja u svrhu ne samo suprotstavljanja dezinformacijama već i kritičkog razumije- vanja društvenih odnosa i distribucije društvene i političke moći.
Originalnost/vrijednost. Rad povezuje pitanja algoritmizacije, krize demokracije i medijske pismenosti. Medijska je pismenost temelj informiranog građanstva, pa tako i temelj demokratskog društva. Znanja, vještine i kompetencije medijske pismenosti u informacijskom društvu ne mogu se odnositi više samo na mogućnost pojedinca da se uspješno kreće „tradicionalnim“ informacijskim i medijskim prostorom, već se moraju referirati i na problematiku kretanja komputacijskim prostorom informacija za čiju su složenu, dinamičnu i disonantnu strukturu sve više odgovorni korporativni algoritmi ili algoritmi tzv. treće strane. Povezivanje triju pitanja možda nikada nije bilo nužnije nego u dobu obilježenom općom društveno-političkom sumnjom i apatijom i rastućom diskrepancijom između sve složenijih i sofisticiranijih tehnika (dez)informiranja i medijske (ne)pismenosti građana.
|
| format | Article |
| id | doaj-art-c90fd26c6ce94434bf12e9671add70df |
| institution | Kabale University |
| issn | 0507-1925 1334-6938 |
| language | English |
| publishDate | 2022-11-01 |
| publisher | Hrvatsko knjižničarsko društvo / Croatian Library Association |
| record_format | Article |
| series | Vjesnik Bibliotekara Hrvatske |
| spelling | doaj-art-c90fd26c6ce94434bf12e9671add70df2025-08-20T03:35:40ZengHrvatsko knjižničarsko društvo / Croatian Library AssociationVjesnik Bibliotekara Hrvatske0507-19251334-69382022-11-0165210.30754/vbh.65.2.971Hakiranje krize demokracijeKristina Feldvari0Milijana Mićunović1Boris Badurina2Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet, Sveučilište u OsijekuOdsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet, Sveučilište u OsijekuOdsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet, Sveučilište u Osijeku Cilj. Cilj je rada razmotriti moguće uzroke krize demokracije koja zahvaća šire de- mokratske odnose i procese u sferama društvenosti, kulture, ekonomije i politike. Kriza demokracije posebno se razmatra u kontekstu tehnosfere koja počiva na moći umjetne inteligencije i umjetnog života. Rad otvara pitanje važnosti i uloge medijske pismenosti kao jednog od ključnih rješenja za krizu demokracije i eskalaciju dezinformacija u javnom diskursu. Pristup/metodologija. Rad se temelji na sustavnom pregledu i analizi literature i dostupnih istraživanja koji kreiraju teorijski okvir za definiranje i razumijevanje pitanja krize demokracije i njezine povezanosti s problematikom tehnicizacije (datafikacije i algoritmizacije) društva i društvenih procesa, odnosno s izazovima dezinfodemije koja kroz marginalizaciju istine i nekritičko sagledavanje informacija otvara prostor za dolazak post-istine. Rezultati. Ovim se radom želi potaknuti promišljanje struke, donositelja odluka, ali i šire javnosti o uravnoteživanju osjećaja (individualne i kolektivne) odgovornosti i mogućnosti stvarne kontrole, odnosno odgovornosti i djelovanja pojedinca i odgovornosti i djelovanja javnog i privatnog sektora. Također želi se potaknuti dijalog o nužnosti kreiranja strategije i programa za promicanje i razvoj medijske pismenosti i kritičkog mišljenja u svrhu ne samo suprotstavljanja dezinformacijama već i kritičkog razumije- vanja društvenih odnosa i distribucije društvene i političke moći. Originalnost/vrijednost. Rad povezuje pitanja algoritmizacije, krize demokracije i medijske pismenosti. Medijska je pismenost temelj informiranog građanstva, pa tako i temelj demokratskog društva. Znanja, vještine i kompetencije medijske pismenosti u informacijskom društvu ne mogu se odnositi više samo na mogućnost pojedinca da se uspješno kreće „tradicionalnim“ informacijskim i medijskim prostorom, već se moraju referirati i na problematiku kretanja komputacijskim prostorom informacija za čiju su složenu, dinamičnu i disonantnu strukturu sve više odgovorni korporativni algoritmi ili algoritmi tzv. treće strane. Povezivanje triju pitanja možda nikada nije bilo nužnije nego u dobu obilježenom općom društveno-političkom sumnjom i apatijom i rastućom diskrepancijom između sve složenijih i sofisticiranijih tehnika (dez)informiranja i medijske (ne)pismenosti građana. https://izdanja.hkdrustvo.hr/casopisi/vbh/article/view/971algoritmizacijakriza demokracijemedijska pismenost |
| spellingShingle | Kristina Feldvari Milijana Mićunović Boris Badurina Hakiranje krize demokracije Vjesnik Bibliotekara Hrvatske algoritmizacija kriza demokracije medijska pismenost |
| title | Hakiranje krize demokracije |
| title_full | Hakiranje krize demokracije |
| title_fullStr | Hakiranje krize demokracije |
| title_full_unstemmed | Hakiranje krize demokracije |
| title_short | Hakiranje krize demokracije |
| title_sort | hakiranje krize demokracije |
| topic | algoritmizacija kriza demokracije medijska pismenost |
| url | https://izdanja.hkdrustvo.hr/casopisi/vbh/article/view/971 |
| work_keys_str_mv | AT kristinafeldvari hakiranjekrizedemokracije AT milijanamicunovic hakiranjekrizedemokracije AT borisbadurina hakiranjekrizedemokracije |