Uticaj obrazovanja na korišćenje vremena kod starijeg stanovništva u Srbiji
Cilj ovog rada je da sagleda uticaj obrazovnog nivoa na način korišćenja vremena kod starijih lica u Srbiji polazeći od važnosti ovog faktora za poboljšanje kvaliteta života u starosti. Kao izvor podataka uzeti su rezultati Ankete o korišćenju vremena. Analizirani su plaćeni i neplaćeni poslovi, ka...
Saved in:
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Institute of Social Science, Belgrade
2015-11-01
|
| Series: | Stanovništvo |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://stnv.idn.org.rs/STNV/article/view/87 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| Summary: | Cilj ovog rada je da sagleda uticaj obrazovnog nivoa na način korišćenja vremena kod starijih lica u Srbiji polazeći od važnosti ovog faktora za poboljšanje kvaliteta života u starosti. Kao izvor podataka uzeti su rezultati Ankete o korišćenju vremena. Analizirani su plaćeni i neplaćeni poslovi, kao i aktivnosti slobodnog vremena, putem sledećih pokazatelja: prosečno vreme provedeno u njima, zastupljenost lica koja su obavljala izabrane aktivnosti i vreme trajanja nekih od njih.
Korišćenje vremena lica starijih od 55 godina sagledava se s obzirom na postignuti obrazovni nivo. Nije uočena suštinski drugačija slika između lica različitih obrazovnih nivoa uprkos tome što su visoko obrazovani bili zadovoljniji sopstvenim zdravljem. Pasivno korišćenje slobodnog vremena preovladava i kod žena i kod muškaraca, mada se faktor visokog obrazovanja pokazao kao povoljniji okvir korišćenja vremena. Visoko obrazovane žene su imale više slobodnog vremena, više su bile posvećene druženju, zabavi i kulturi, volonterskom radu, a one koje su imale 65 ili više godina bile su češće angažovane na obavljanju plaćenih poslova nego žene srednjeg i nižeg obrazovnog nivoa.
Analiza uobičajenog dana starijih lica ne uliva optimizam. Takođe, ne može se govoriti o presudnom uticaju obrazovanja na prihvaćenost i raširenost koncepta aktivnog starenja. Pored dobrog zdravlja i vitalnosti, neophodni su i pozitivni impulsi koji se tiču socio-ekonomskih uslova, ali i navika u pogledu prihvaćenosti pojedinih oblika ponašanja. Lica koja nisu dostigla srednji nivo obrazovanja predstavljaju posebno osetljivu grupu kada je reč o mogućnosti realizacije ovog koncepta.
|
|---|---|
| ISSN: | 0038-982X 2217-3986 |