Uticaj demografskog starenja na održivost javnih finansija u Srbiji
Starenje stanovništva je globalni fenomen bez presedana u istoriji čovečanstva sa implikacijama u svim sferama života. Sa ekonomskog aspekta, starenje stanovništva se nameće i kao jedan od najvećih izazova modernog vremena, jer se kao posledica takvih globalnih demografskih tendencija javlja dugoro...
Saved in:
| Main Authors: | , , |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Institute of Social Science, Belgrade
2012-06-01
|
| Series: | Stanovništvo |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://stnv.idn.org.rs/STNV/article/view/111 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| Summary: | Starenje stanovništva je globalni fenomen bez presedana u istoriji čovečanstva sa implikacijama u svim sferama života. Sa ekonomskog aspekta, starenje stanovništva se nameće i kao jedan od najvećih izazova modernog vremena, jer se kao posledica takvih globalnih demografskih tendencija javlja dugoročno uvećanje broja penzionera, što negativno utiče na održivost javnih penzijskih sistema finansiranih po principu međugeneracijske solidarnosti, koji predstavljaju stub penzijskih sistema evropskih država. U ovom radu, analizirana je problematika demografskog starenja i penzionih sistema u kontekstu održivosti javnih finansija u Srbiji. Osnovni cilj analize predstavlja dugoročno projektovanje penzijskih izdataka kao udela u bruto domaćem proizvodu (BDP), što je indirektno postignuto preko modeliranja prosečnih penzijskih izdataka, jer ova varijabla u sebi inkorporira i rast mase penzijskih izdataka i rast broja penzionera kao posledice demografskih trendova i bolje reflektuje stvarni rast rashoda za penzije. Na osnovu ulaznih parametara u modelu (projekcije realnog rasta BDP-a, projekcije radno neaktivne populacije starosti 65 i više godina, te pretpostavki o stopi rasta prosečnog penzijskog izdatka), formirana su tri scenarija penzijskih izdataka (kao procenta BDP-a) za period 2010-2050. Rezultati analize ukazuju da postoji fiskalni prostor da se u dugom roku ostvari realni rast penzija uz smanjenje ukupnih izdataka za penzije u bruto domaćem proizvodu, ali da predloženi način indeksacije penzija u okviru penzijskih reformi može biti problematičan u ostvarivanju ovih ciljeva.
|
|---|---|
| ISSN: | 0038-982X 2217-3986 |