COVID-19 u ordinaciji obiteljske medicine – iskustva i zapažanja tijekom pandemije
Uvod: U određenog dijela bolesnika simptomi COVID-19 mogu trajati dulje od četiri tjedna. Većina provedenih istraživanja odnosi se na bolesnike s teškim COVID-19 liječenim u bolničkim uvjetima. Stoga je cilj ovog rada istražiti značajke zbrinjavanja bolesnika s COVID-19 u okviru ordinacija obiteljsk...
Saved in:
| Main Authors: | , , , , , |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Hrvatski liječnički zbor
2025-01-01
|
| Series: | Liječnički vjesnik |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/482128 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| _version_ | 1850116717252968448 |
|---|---|
| author | Anja Gačina Jazvić Juraj Jug Marija Vrca Botica Ivica Cvetković Iva Botica Nives Špoljarić |
| author_facet | Anja Gačina Jazvić Juraj Jug Marija Vrca Botica Ivica Cvetković Iva Botica Nives Špoljarić |
| author_sort | Anja Gačina Jazvić |
| collection | DOAJ |
| description | Uvod: U određenog dijela bolesnika simptomi COVID-19 mogu trajati dulje od četiri tjedna. Većina provedenih istraživanja odnosi se na bolesnike s teškim COVID-19 liječenim u bolničkim uvjetima. Stoga je cilj ovog rada istražiti značajke zbrinjavanja bolesnika s COVID-19 u okviru ordinacija obiteljske medicine te učestalost i karakteristike dugog COVID-a praćenjem u okviru ordinacija obiteljske medicine. Metode: U trima ordinacijama obiteljske medicine na području grada Samobora provedena je retrospektivna analiza elektroničke medicinske dokumentacije pacijenata kojima je u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 30. travnja 2022. dijagnosticiran COVID-19 (brzim antigenskim testom [BAT] ili testom lančane reakcije polimerazom [PCR]). Izdvojeni su pacijenti koji su u razdoblju prikupljanja podataka razvili dugi COVID. Praćeni su od postavljanja dijagnoze do 1. travnja 2024. Bilježeni su podatci o vrsti i trajanju simptoma te varijable: težina COVID-19, cijepni status, dob, spol, komorbiditeti, učinjena obrada i propisani lijekovi. Logističkom regresijskom analizom utvrđeni su mogući rizični čimbenici za razvoj dugog COVID-a. Rezultati: U istraživanju je nađeno 1.711 pacijenata s potvrđenim COVID-19, četvrtina svih osiguranika u trima ordinacijama obiteljske medicine uključenim u istraživanje. Pregledano je 39,57% pacijenata, 60,43% ih je savjetovano i praćeno putem telemedicinske konzultacije. Na hitni bolnički prijem upućeno je 5,79% pacijenata, a 3,62% ih je hospitalizirano. Blagi oblik bolesti utvrđen je u 84,92% pacijenata. Antibiotik je propisan u 7,36% pacijenata. Dugi COVID utvrđen je u 5,67% pacijenata. Najčešći simptomi dugog COVID-a bili su respiratorni, opći, kardiovaskularni i neurološki. Dugi COVID češće se javljao u pacijenata s težom kliničkom slikom i endokrinološkim komorbiditetima. Zaključak: Četvrtina osiguranika u trima ordinacijama obiteljske medicine oboljela je od COVID-19, najčešće blagog oblika bolesti koji je najčešće bio liječen simptomatski telemedicinskim konzultacijama bez potrebe za upućivanjem u bolnicu. Dugi COVID, s učestalošću javljanja u 5,67% pacijenata s COVID-19, predstavlja novi izazov u radu liječnika obiteljske medicine. |
| format | Article |
| id | doaj-art-bb19621c09ee4d43933f65732d3fb11e |
| institution | OA Journals |
| issn | 0024-3477 1849-2177 |
| language | English |
| publishDate | 2025-01-01 |
| publisher | Hrvatski liječnički zbor |
| record_format | Article |
| series | Liječnički vjesnik |
| spelling | doaj-art-bb19621c09ee4d43933f65732d3fb11e2025-08-20T02:36:15ZengHrvatski liječnički zborLiječnički vjesnik0024-34771849-21772025-01-011475-618719410.26800/LV-147-5-6-2COVID-19 u ordinaciji obiteljske medicine – iskustva i zapažanja tijekom pandemijeAnja Gačina JazvićJuraj JugMarija Vrca BoticaIvica CvetkovićIva BoticaNives ŠpoljarićUvod: U određenog dijela bolesnika simptomi COVID-19 mogu trajati dulje od četiri tjedna. Većina provedenih istraživanja odnosi se na bolesnike s teškim COVID-19 liječenim u bolničkim uvjetima. Stoga je cilj ovog rada istražiti značajke zbrinjavanja bolesnika s COVID-19 u okviru ordinacija obiteljske medicine te učestalost i karakteristike dugog COVID-a praćenjem u okviru ordinacija obiteljske medicine. Metode: U trima ordinacijama obiteljske medicine na području grada Samobora provedena je retrospektivna analiza elektroničke medicinske dokumentacije pacijenata kojima je u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 30. travnja 2022. dijagnosticiran COVID-19 (brzim antigenskim testom [BAT] ili testom lančane reakcije polimerazom [PCR]). Izdvojeni su pacijenti koji su u razdoblju prikupljanja podataka razvili dugi COVID. Praćeni su od postavljanja dijagnoze do 1. travnja 2024. Bilježeni su podatci o vrsti i trajanju simptoma te varijable: težina COVID-19, cijepni status, dob, spol, komorbiditeti, učinjena obrada i propisani lijekovi. Logističkom regresijskom analizom utvrđeni su mogući rizični čimbenici za razvoj dugog COVID-a. Rezultati: U istraživanju je nađeno 1.711 pacijenata s potvrđenim COVID-19, četvrtina svih osiguranika u trima ordinacijama obiteljske medicine uključenim u istraživanje. Pregledano je 39,57% pacijenata, 60,43% ih je savjetovano i praćeno putem telemedicinske konzultacije. Na hitni bolnički prijem upućeno je 5,79% pacijenata, a 3,62% ih je hospitalizirano. Blagi oblik bolesti utvrđen je u 84,92% pacijenata. Antibiotik je propisan u 7,36% pacijenata. Dugi COVID utvrđen je u 5,67% pacijenata. Najčešći simptomi dugog COVID-a bili su respiratorni, opći, kardiovaskularni i neurološki. Dugi COVID češće se javljao u pacijenata s težom kliničkom slikom i endokrinološkim komorbiditetima. Zaključak: Četvrtina osiguranika u trima ordinacijama obiteljske medicine oboljela je od COVID-19, najčešće blagog oblika bolesti koji je najčešće bio liječen simptomatski telemedicinskim konzultacijama bez potrebe za upućivanjem u bolnicu. Dugi COVID, s učestalošću javljanja u 5,67% pacijenata s COVID-19, predstavlja novi izazov u radu liječnika obiteljske medicine.https://hrcak.srce.hr/file/482128COVID-19 – epidemiologija, komplikacijePOSTAKUTNE POSLJEDICE COVID-19 – dijagnoza, epidemiologijaOBITELJSKA MEDICINAPANDEMIJA |
| spellingShingle | Anja Gačina Jazvić Juraj Jug Marija Vrca Botica Ivica Cvetković Iva Botica Nives Špoljarić COVID-19 u ordinaciji obiteljske medicine – iskustva i zapažanja tijekom pandemije Liječnički vjesnik COVID-19 – epidemiologija, komplikacije POSTAKUTNE POSLJEDICE COVID-19 – dijagnoza, epidemiologija OBITELJSKA MEDICINA PANDEMIJA |
| title | COVID-19 u ordinaciji obiteljske medicine – iskustva i zapažanja tijekom pandemije |
| title_full | COVID-19 u ordinaciji obiteljske medicine – iskustva i zapažanja tijekom pandemije |
| title_fullStr | COVID-19 u ordinaciji obiteljske medicine – iskustva i zapažanja tijekom pandemije |
| title_full_unstemmed | COVID-19 u ordinaciji obiteljske medicine – iskustva i zapažanja tijekom pandemije |
| title_short | COVID-19 u ordinaciji obiteljske medicine – iskustva i zapažanja tijekom pandemije |
| title_sort | covid 19 u ordinaciji obiteljske medicine iskustva i zapazanja tijekom pandemije |
| topic | COVID-19 – epidemiologija, komplikacije POSTAKUTNE POSLJEDICE COVID-19 – dijagnoza, epidemiologija OBITELJSKA MEDICINA PANDEMIJA |
| url | https://hrcak.srce.hr/file/482128 |
| work_keys_str_mv | AT anjagacinajazvic covid19uordinacijiobiteljskemedicineiskustvaizapazanjatijekompandemije AT jurajjug covid19uordinacijiobiteljskemedicineiskustvaizapazanjatijekompandemije AT marijavrcabotica covid19uordinacijiobiteljskemedicineiskustvaizapazanjatijekompandemije AT ivicacvetkovic covid19uordinacijiobiteljskemedicineiskustvaizapazanjatijekompandemije AT ivabotica covid19uordinacijiobiteljskemedicineiskustvaizapazanjatijekompandemije AT nivesspoljaric covid19uordinacijiobiteljskemedicineiskustvaizapazanjatijekompandemije |