COVID-19 u ordinaciji obiteljske medicine – iskustva i zapažanja tijekom pandemije
Uvod: U određenog dijela bolesnika simptomi COVID-19 mogu trajati dulje od četiri tjedna. Većina provedenih istraživanja odnosi se na bolesnike s teškim COVID-19 liječenim u bolničkim uvjetima. Stoga je cilj ovog rada istražiti značajke zbrinjavanja bolesnika s COVID-19 u okviru ordinacija obiteljsk...
Saved in:
| Main Authors: | , , , , , |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Hrvatski liječnički zbor
2025-01-01
|
| Series: | Liječnički vjesnik |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/482128 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| Summary: | Uvod: U određenog dijela bolesnika simptomi COVID-19 mogu trajati dulje od četiri tjedna. Većina provedenih istraživanja odnosi se na bolesnike s teškim COVID-19 liječenim u bolničkim uvjetima. Stoga je cilj ovog rada istražiti značajke zbrinjavanja bolesnika s COVID-19 u okviru ordinacija obiteljske medicine te učestalost i karakteristike dugog COVID-a praćenjem u okviru ordinacija obiteljske medicine. Metode: U trima ordinacijama obiteljske medicine na području grada Samobora provedena je retrospektivna analiza elektroničke medicinske dokumentacije pacijenata kojima je u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 30. travnja 2022. dijagnosticiran COVID-19 (brzim antigenskim testom [BAT] ili testom lančane reakcije polimerazom [PCR]). Izdvojeni su pacijenti koji su u razdoblju prikupljanja podataka razvili dugi COVID. Praćeni su od postavljanja dijagnoze do 1. travnja 2024. Bilježeni su podatci o vrsti i trajanju simptoma te varijable: težina COVID-19, cijepni status, dob, spol, komorbiditeti, učinjena obrada i propisani lijekovi. Logističkom regresijskom analizom utvrđeni su mogući rizični čimbenici za razvoj dugog COVID-a. Rezultati: U istraživanju je nađeno 1.711 pacijenata s potvrđenim COVID-19, četvrtina svih osiguranika u trima ordinacijama obiteljske medicine uključenim u istraživanje. Pregledano je 39,57% pacijenata, 60,43% ih je savjetovano i praćeno putem telemedicinske konzultacije. Na hitni bolnički prijem upućeno je 5,79% pacijenata, a 3,62% ih je hospitalizirano. Blagi oblik bolesti utvrđen je u 84,92% pacijenata. Antibiotik je propisan u 7,36% pacijenata. Dugi COVID utvrđen je u 5,67% pacijenata. Najčešći simptomi dugog COVID-a bili su respiratorni, opći, kardiovaskularni i neurološki. Dugi COVID češće se javljao u pacijenata s težom kliničkom slikom i endokrinološkim komorbiditetima. Zaključak: Četvrtina osiguranika u trima ordinacijama obiteljske medicine oboljela je od COVID-19, najčešće blagog oblika bolesti koji je najčešće bio liječen simptomatski telemedicinskim konzultacijama bez potrebe za upućivanjem u bolnicu. Dugi COVID, s učestalošću javljanja u 5,67% pacijenata s COVID-19, predstavlja novi izazov u radu liječnika obiteljske medicine. |
|---|---|
| ISSN: | 0024-3477 1849-2177 |