Demografski pristup kvalitetu podataka zvanične etnostatistike u Srbiji – predlog istraživanja

Veliki broj država i danas razmatra da li da prikuplja podatke o etničkoj pripadnosti stanovništva. Međutim, u uslovima velikih socioekonomskih promena, upravo demografska proučavanja stanovništva prema etničkim obeležjima dobijaju novi značaj i postaju okosnica politika mnogih modernih društava. Br...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Main Authors: Nevena Trnavčević, Aleksandar Knežević
Format: Article
Language:English
Published: Institute of Social Science, Belgrade 2023-07-01
Series:Stanovništvo
Subjects:
Online Access:https://stnv.idn.org.rs/STNV/article/view/475
Tags: Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
Description
Summary:Veliki broj država i danas razmatra da li da prikuplja podatke o etničkoj pripadnosti stanovništva. Međutim, u uslovima velikih socioekonomskih promena, upravo demografska proučavanja stanovništva prema etničkim obeležjima dobijaju novi značaj i postaju okosnica politika mnogih modernih društava. Brojni demografski procesi poput intenzivne emigracije, starenja i dugoročnog opadanje fertiliteta u Republici Srbiji inicirali su promene ukupnih demografskih trendova i struktura i kod mnogih etničkih zajednica. Etnodemografski trendovi, kao i pitanja nacionalnog, jezičkog i verskog identiteta, u multietničkoj sredini kao što je Srbija pretežno se posmatraju na osnovu podataka zvanične etnostatistike. Jedan od značajnijih faktora kvaliteta podataka je primena subjektivnog kriterijuma pri samodeklarisanju etničkih obeležja (nacionalne, verske i jezičke pripadnosti) u popisima i vitalnoj statistici. U širem smislu, predmet rada predstavljaju popisi i vitalna statistika kao glavni izvori podataka o etničkim obeležjima stanovništva Srbije u koja spadaju nacionalna (u etničkom smislu), jezička (prema konceptu maternjeg jezika) i verska pripadnost. Rezultati istraživanja demografskih karakteristika stanovništva Srbije prema etničkim obeležjima preferiraju preispitivanje dosadašnjih metoda odabira izvora podataka, na osnovu kojih se formulišu i implementiraju politike prema manjinskim etničkim zajednicama u Republici Srbiji. U radu je predstavljen jedan od predloga istraživanja kvaliteta etnostatstičkih podataka u Srbiji i njihove upotrebne vrednosti u demografskim istraživanjima. Usled evidentnih statističkih oscilacija podataka o etničkim obeležjima u različitim međupopisnim periodima i vitalnoj statistici, u radu će biti korišćeni i specifični metodološki pristupi demografske analize sa upotrebom standardnih demografskih pokazatelja prirodnog i prostornog kretanja stanovništva. Istraživanje uključuje procenu uticaja primenjenih metodoloških rešenja etnostatistike na kvalitet podataka, predlog pristupa demografske analize prema etničkim obeležjima stanovništva, kao i ograničenja pri analizi kauzalnosti dobijenih trendova. Ispitivanje kvaliteta etnostatističkih podataka je posebno važno za analizu pokazatelja statistički varijabilnih manjinskih etničkih grupa, koje su zbog slabog kvaliteta podataka u popisima i vitalnoj statistici često van obuhvata javnih politika. Rezultati istraživanja mogu predstavljati osnovu za preispitivanje odabira izvora podataka na osnovu kojih se formulišu i sprovode politike prema etničkim manjinama u Srbiji. Kako su demografska istraživanja jedan od osnovnih elemenata strateških i planskih izveštaja, rezultati rada bi mogli da omoguće prevazilaženje metodoloških problema etnostatistike, objektivniju demografsku analizu i poboljšanje obuhvata nacionalnih manjina merama javnih politika.
ISSN:0038-982X
2217-3986