Stavovi knjižničara o ulozi narodnih knjižnica u informacijskom poremećaju

Cilj. Cilj je ovoga istraživanja utvrditi stavove i iskustva knjižničara zaposlenih u narodnim knjižnicama o ulozi narodnih knjižnica u suočavanju s informacijskim poremećajem te s dezinfodemijom vezanom uz bolest COVID-19. Pristup/metodologija/dizajn. Za potrebe istraživanja u radu korišten je...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Main Authors: Snježana Stanarević Katavić, Antonela Čepčar, Boris Badurina
Format: Article
Language:English
Published: Hrvatsko knjižničarsko društvo / Croatian Library Association 2022-05-01
Series:Vjesnik Bibliotekara Hrvatske
Subjects:
Online Access:https://izdanja.hkdrustvo.hr/casopisi/vbh/article/view/936
Tags: Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
_version_ 1850068258332344320
author Snježana Stanarević Katavić
Antonela Čepčar
Boris Badurina
author_facet Snježana Stanarević Katavić
Antonela Čepčar
Boris Badurina
author_sort Snježana Stanarević Katavić
collection DOAJ
description Cilj. Cilj je ovoga istraživanja utvrditi stavove i iskustva knjižničara zaposlenih u narodnim knjižnicama o ulozi narodnih knjižnica u suočavanju s informacijskim poremećajem te s dezinfodemijom vezanom uz bolest COVID-19. Pristup/metodologija/dizajn. Za potrebe istraživanja u radu korišten je mrežni anketni upitnik koja je sadržavao pitanja zatvorenog i otvorenog tipa. Upitnik je distribuiran svim narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazuju da su ispitanici, knjižničari zaposleni u narodnim knjižnicama, u velikoj većini zainteresirani za problematiku informacijskog poremećaja te za dodatnu edukaciju o istom. Gotovo polovica ispitanika svoju je pripremljenost za organiziranje i provođenje programa edukacije korisnika o dezinformacijama ocijenila niskom. Velika većina ispitanika slaže se s tvrdnjom da narodne knjižnice trebaju sudjelovati u suočavanju s informacijskim poremećajem te da u istom mogu pridonijeti, međutim stavovi o konkretnim načinima i odgovornostima u suočavanju s informacijskim poremećajem pokazuju razjedinjenost. Mišljenja ispitanika o tome koje su ključne prepreke uključivanju narodnih knjižnica u suočavanje s informacijskim poremećajem ukazuju na petnaest specifičnih problema među kojima se ističu needuciranost knjižničara, čuvanje percepcije knjižnice kao ideološki neutralnog mjesta, nezainteresiranost korisnika te različiti infrastrukturni problemi. Originalnost/vrijednost. U ovom se radu prvi put iznose stavovi knjižničarske zajednice u Republici Hrvatskoj o ulozi narodnih knjižnica u informacijskom poremećaju. Rad otvara pitanja o izazovima aktivnog uključivanja narodnih knjižnica u suočavanje s informacijskim poremećajem, među kojima se ističu stručne kompetencije knjižničara te etički principi pružanja informacijskih usluga.   Rad je napisan na temelju diplomskog rada Antonele Čepčar „Stavovi knjižničara o ulozi narodnih knjižnica u (dez)infodemiji“ obranjenog na Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku pod mentorstvom doc. dr. sc. Snježane Stanarević Katavić i izv. prof. dr. sc. Borisa Badurine. Zbog znatnih izmjena koje su učinjene u odnosu na diplomski rad u pregledu literature, dijelu analize rezultata te raspravi i zaključku, koautori su usuglasili raspored autorstva kako stoji.
format Article
id doaj-art-a69d8137749d4c498efe3b9618eaaef9
institution DOAJ
issn 0507-1925
1334-6938
language English
publishDate 2022-05-01
publisher Hrvatsko knjižničarsko društvo / Croatian Library Association
record_format Article
series Vjesnik Bibliotekara Hrvatske
spelling doaj-art-a69d8137749d4c498efe3b9618eaaef92025-08-20T02:48:07ZengHrvatsko knjižničarsko društvo / Croatian Library AssociationVjesnik Bibliotekara Hrvatske0507-19251334-69382022-05-0165110.30754/vbh.65.1.936Stavovi knjižničara o ulozi narodnih knjižnica u informacijskom poremećajuSnježana Stanarević Katavić0Antonela ČepčarBoris Badurina1Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuOdsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Cilj. Cilj je ovoga istraživanja utvrditi stavove i iskustva knjižničara zaposlenih u narodnim knjižnicama o ulozi narodnih knjižnica u suočavanju s informacijskim poremećajem te s dezinfodemijom vezanom uz bolest COVID-19. Pristup/metodologija/dizajn. Za potrebe istraživanja u radu korišten je mrežni anketni upitnik koja je sadržavao pitanja zatvorenog i otvorenog tipa. Upitnik je distribuiran svim narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazuju da su ispitanici, knjižničari zaposleni u narodnim knjižnicama, u velikoj većini zainteresirani za problematiku informacijskog poremećaja te za dodatnu edukaciju o istom. Gotovo polovica ispitanika svoju je pripremljenost za organiziranje i provođenje programa edukacije korisnika o dezinformacijama ocijenila niskom. Velika većina ispitanika slaže se s tvrdnjom da narodne knjižnice trebaju sudjelovati u suočavanju s informacijskim poremećajem te da u istom mogu pridonijeti, međutim stavovi o konkretnim načinima i odgovornostima u suočavanju s informacijskim poremećajem pokazuju razjedinjenost. Mišljenja ispitanika o tome koje su ključne prepreke uključivanju narodnih knjižnica u suočavanje s informacijskim poremećajem ukazuju na petnaest specifičnih problema među kojima se ističu needuciranost knjižničara, čuvanje percepcije knjižnice kao ideološki neutralnog mjesta, nezainteresiranost korisnika te različiti infrastrukturni problemi. Originalnost/vrijednost. U ovom se radu prvi put iznose stavovi knjižničarske zajednice u Republici Hrvatskoj o ulozi narodnih knjižnica u informacijskom poremećaju. Rad otvara pitanja o izazovima aktivnog uključivanja narodnih knjižnica u suočavanje s informacijskim poremećajem, među kojima se ističu stručne kompetencije knjižničara te etički principi pružanja informacijskih usluga.   Rad je napisan na temelju diplomskog rada Antonele Čepčar „Stavovi knjižničara o ulozi narodnih knjižnica u (dez)infodemiji“ obranjenog na Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku pod mentorstvom doc. dr. sc. Snježane Stanarević Katavić i izv. prof. dr. sc. Borisa Badurine. Zbog znatnih izmjena koje su učinjene u odnosu na diplomski rad u pregledu literature, dijelu analize rezultata te raspravi i zaključku, koautori su usuglasili raspored autorstva kako stoji. https://izdanja.hkdrustvo.hr/casopisi/vbh/article/view/936COVID-19dezinfodemijainformacijski poremećajnarodne knjižnicestavovi knjižničara
spellingShingle Snježana Stanarević Katavić
Antonela Čepčar
Boris Badurina
Stavovi knjižničara o ulozi narodnih knjižnica u informacijskom poremećaju
Vjesnik Bibliotekara Hrvatske
COVID-19
dezinfodemija
informacijski poremećaj
narodne knjižnice
stavovi knjižničara
title Stavovi knjižničara o ulozi narodnih knjižnica u informacijskom poremećaju
title_full Stavovi knjižničara o ulozi narodnih knjižnica u informacijskom poremećaju
title_fullStr Stavovi knjižničara o ulozi narodnih knjižnica u informacijskom poremećaju
title_full_unstemmed Stavovi knjižničara o ulozi narodnih knjižnica u informacijskom poremećaju
title_short Stavovi knjižničara o ulozi narodnih knjižnica u informacijskom poremećaju
title_sort stavovi knjiznicara o ulozi narodnih knjiznica u informacijskom poremecaju
topic COVID-19
dezinfodemija
informacijski poremećaj
narodne knjižnice
stavovi knjižničara
url https://izdanja.hkdrustvo.hr/casopisi/vbh/article/view/936
work_keys_str_mv AT snjezanastanarevickatavic stavoviknjiznicaraoulozinarodnihknjiznicauinformacijskomporemecaju
AT antonelacepcar stavoviknjiznicaraoulozinarodnihknjiznicauinformacijskomporemecaju
AT borisbadurina stavoviknjiznicaraoulozinarodnihknjiznicauinformacijskomporemecaju