LUCI(FEROV)JIN STRAH: O SLICI BOGA U NOVAKOVU ROMANU POSLJEDNJI STIPANČIĆI
Kršćanska sućut, kojom brani potlačene i ponižene, temeljna je odlika stvaralaštva Vjenceslava Novaka. Naime, tadašnja zaostalost Hrvatske, potaknuta povijesnim, ekonomskim, socijalnim i političkim prilikama, nije zaobišla tragičnu sudbinu malih ljudi. Ponajviše je to osjetio Novakov rodni Senj, što...
Saved in:
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | deu |
| Published: |
Gradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvo
2020-01-01
|
| Series: | Senjski Zbornik |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/357208 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| _version_ | 1832590552443387904 |
|---|---|
| author | Hrvoje Mesić |
| author_facet | Hrvoje Mesić |
| author_sort | Hrvoje Mesić |
| collection | DOAJ |
| description | Kršćanska sućut, kojom brani potlačene i ponižene, temeljna je odlika stvaralaštva Vjenceslava Novaka. Naime, tadašnja zaostalost Hrvatske, potaknuta povijesnim, ekonomskim, socijalnim i političkim prilikama, nije zaobišla tragičnu sudbinu malih ljudi. Ponajviše je to osjetio Novakov rodni Senj, što je pisac iskoristio nastojeći životne činjenice svoje lokalne sredine prikazati što realnije i objektivnije. Kasnije se, ističe Krešimir Nemec, pod utjecajem školovanja u Pragu i života u Zagrebu, Novak okreće urbanom iskustvu, odnosno problematiziranju tamnih strana gradskoga života. Stoga je Novakova umjetnost, prema Antunu Barcu, najveći dokument srca, duše, suosjećanja s patničkim ljudstvom i svim onim slojevima što teško i beznadno nose svoj trh života.
Tadašnja slikarija Senja karakteristična simbolima patnje, prevarenosti, oskudice, nečovječnosti, slika je stanja duša žena – Valpurge i Lucije Stipančić – gdje jedino zrakom para kriki/ili bura, zvuk bola i odlaska u smrt, ostavljajući prazninu i retoričko pitanje: Zar ih je i Bog ostavio?! U radu se interdisciplinarnim pristupom, prvenstveno i ponajviše filološkim, detektira i tematizira motiv lica milosrđa oblikovanog u Novakovim heroinama romana Posljednji Stipančići. U licu se, kao ogledalu čovjekova srca i nutrine, zrcali najdublji identitet i jedinstveni obris čovjekova bića. Novak, odgojen kao kršćanin, oslikao je u svojim djelima lica poraženih i poniženih: sirotinje, prosjaka, ovisnika, siromašnih učenika i studenata te beskućnika– gledajući u njima lice skrivenoga Boga kojega treba spoznati. |
| format | Article |
| id | doaj-art-9b2bb08b52c842a98a6bae1b0ba22be1 |
| institution | Kabale University |
| issn | 0582-673X 1849-0999 |
| language | deu |
| publishDate | 2020-01-01 |
| publisher | Gradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvo |
| record_format | Article |
| series | Senjski Zbornik |
| spelling | doaj-art-9b2bb08b52c842a98a6bae1b0ba22be12025-01-23T12:09:23ZdeuGradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvoSenjski Zbornik0582-673X1849-09992020-01-01471779610.31953/sz.47.1.5LUCI(FEROV)JIN STRAH: O SLICI BOGA U NOVAKOVU ROMANU POSLJEDNJI STIPANČIĆIHrvoje Mesić0The Academy of Arts and Culture in OsijekKršćanska sućut, kojom brani potlačene i ponižene, temeljna je odlika stvaralaštva Vjenceslava Novaka. Naime, tadašnja zaostalost Hrvatske, potaknuta povijesnim, ekonomskim, socijalnim i političkim prilikama, nije zaobišla tragičnu sudbinu malih ljudi. Ponajviše je to osjetio Novakov rodni Senj, što je pisac iskoristio nastojeći životne činjenice svoje lokalne sredine prikazati što realnije i objektivnije. Kasnije se, ističe Krešimir Nemec, pod utjecajem školovanja u Pragu i života u Zagrebu, Novak okreće urbanom iskustvu, odnosno problematiziranju tamnih strana gradskoga života. Stoga je Novakova umjetnost, prema Antunu Barcu, najveći dokument srca, duše, suosjećanja s patničkim ljudstvom i svim onim slojevima što teško i beznadno nose svoj trh života. Tadašnja slikarija Senja karakteristična simbolima patnje, prevarenosti, oskudice, nečovječnosti, slika je stanja duša žena – Valpurge i Lucije Stipančić – gdje jedino zrakom para kriki/ili bura, zvuk bola i odlaska u smrt, ostavljajući prazninu i retoričko pitanje: Zar ih je i Bog ostavio?! U radu se interdisciplinarnim pristupom, prvenstveno i ponajviše filološkim, detektira i tematizira motiv lica milosrđa oblikovanog u Novakovim heroinama romana Posljednji Stipančići. U licu se, kao ogledalu čovjekova srca i nutrine, zrcali najdublji identitet i jedinstveni obris čovjekova bića. Novak, odgojen kao kršćanin, oslikao je u svojim djelima lica poraženih i poniženih: sirotinje, prosjaka, ovisnika, siromašnih učenika i studenata te beskućnika– gledajući u njima lice skrivenoga Boga kojega treba spoznati.https://hrcak.srce.hr/file/357208Vjenceslav NovakSenjPosljednji Stipančićilice milosrđaskriveni Bog |
| spellingShingle | Hrvoje Mesić LUCI(FEROV)JIN STRAH: O SLICI BOGA U NOVAKOVU ROMANU POSLJEDNJI STIPANČIĆI Senjski Zbornik Vjenceslav Novak Senj Posljednji Stipančići lice milosrđa skriveni Bog |
| title | LUCI(FEROV)JIN STRAH: O SLICI BOGA U NOVAKOVU ROMANU POSLJEDNJI STIPANČIĆI |
| title_full | LUCI(FEROV)JIN STRAH: O SLICI BOGA U NOVAKOVU ROMANU POSLJEDNJI STIPANČIĆI |
| title_fullStr | LUCI(FEROV)JIN STRAH: O SLICI BOGA U NOVAKOVU ROMANU POSLJEDNJI STIPANČIĆI |
| title_full_unstemmed | LUCI(FEROV)JIN STRAH: O SLICI BOGA U NOVAKOVU ROMANU POSLJEDNJI STIPANČIĆI |
| title_short | LUCI(FEROV)JIN STRAH: O SLICI BOGA U NOVAKOVU ROMANU POSLJEDNJI STIPANČIĆI |
| title_sort | luci ferov jin strah o slici boga u novakovu romanu posljednji stipancici |
| topic | Vjenceslav Novak Senj Posljednji Stipančići lice milosrđa skriveni Bog |
| url | https://hrcak.srce.hr/file/357208 |
| work_keys_str_mv | AT hrvojemesic luciferovjinstrahoslicibogaunovakovuromanuposljednjistipancici |