Ispitivanje kvalitete ulja različitih orašastih plodova
Hladno prešana ulja orašastih plodova jedna su od najkvalitetnijih i najboljih ulja za ljudsku ishranu. Karakterizira ih ugodan okus i miris, kao i dobra stabilnost. Na uzorcima hladno prešanih ulja oraha, lješnjaka i badema koji su se pripremali u laboratorijskim uvjetima na ručnoj preši izvršena j...
Saved in:
| Main Authors: | , , |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Croatian Society of Chemical Engineers
2025-07-01
|
| Series: | Kemija u Industriji |
| Subjects: | |
| Online Access: | http://silverstripe.fkit.hr/kui/assets/Uploads/2-287-294-KUI-7-8-2025.pdf |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| Summary: | Hladno prešana ulja orašastih plodova jedna su od najkvalitetnijih i najboljih ulja za ljudsku ishranu. Karakterizira ih ugodan okus i miris, kao i dobra stabilnost. Na uzorcima hladno prešanih ulja oraha, lješnjaka i badema koji su se pripremali u laboratorijskim uvjetima na ručnoj preši izvršena je analiza sastava masnih kiselina, nutritivnih indeksa, sadržaja slobodnih masnih kiselina, peroksidnog broja, sadržaja vlage i netopljivih nečistoća. Analizom sastava masnih kiselina utvrđeno je da su nezasićene masne kiseline (UFA) bile dominantne u sva tri ispitivana uzorka u odnosu na zasićene masne kiseline (SFA). Najviši sadržaj UFA zabilježen je kod ulja badema (90,30 %), dok je najniži kod ulja oraha (85,00 %). Najveći sadržaj mononezasićenih masnih kiselina (MUFA) utvrđen je kod ulja lješnjaka (75,40 %), dok najniži u ulju oraha (19,20 %). Iz grupe MUFA najzastupljenija je bila oleinska masna kiselina i to kod lješnjakova ulja (75,00 %). Najveći sadržaj polinezasićenih masnih kiselina (PUFA) zabilježen je kod orahova ulja (65,80 %). Iz grupe PUFA najzastupljenija je bila linolna masna kiselina i to kod orahova ulja (49,00 %). Najviši sadržaj SFA utvrđen je kod ulja oraha (15,00 %), a najmanji kod ulja badema (9,70 %). Od SFA utvrđen je najveći sadržaj palmitinske masne kiseline kod orahova ulja (10,00 %) i stearinske masne kiseline, koja je kod orahova i lješnjakova ulja iznosila 3,50 %. Na osnovu vrijednosti nutritivnih indeksa, ulje lješnjaka nutritivno je najprihvatljivije s najboljim masnokiselinskim sastavom, jer su kod njega utvrđene niske vrijednosti AI (aterogenog) i TI (trombogenog) indeksa, kao i najveće vrijednosti HH (hipokolesterolskog/hiperkolesterolskog) indeksa. Najveći sadržaj slobodnih masnih kiselina zabilježen je kod lješnjakova ulja s vrijednošću 1,01 %. |
|---|---|
| ISSN: | 0022-9830 1334-9090 |