Namjerni prekidi trudnoće u Republici Srpskoj: Karakteristike i uticaj na mentalno zdravlje
Namjerni prekid trudnoće predstavlja bitan aspekt seksualno-reproduktivnog zdravlja koji sa sobom nosi određeni rizik po fizičko i emocionalno zdravlje žene. Cilj rada jeste da ispita zastupljenost abortusa na našem području, te karakteristike žena koje su imale namjerni prekid trudnoće, kao i njeg...
Saved in:
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Institute of Social Science, Belgrade
2014-02-01
|
| Series: | Stanovništvo |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://stnv.idn.org.rs/STNV/article/view/91 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| _version_ | 1850141076859387904 |
|---|---|
| author | Jelena Niškanović |
| author_facet | Jelena Niškanović |
| author_sort | Jelena Niškanović |
| collection | DOAJ |
| description |
Namjerni prekid trudnoće predstavlja bitan aspekt seksualno-reproduktivnog zdravlja koji sa sobom nosi određeni rizik po fizičko i emocionalno zdravlje žene. Cilj rada jeste da ispita zastupljenost abortusa na našem području, te karakteristike žena koje su imale namjerni prekid trudnoće, kao i njegov uticaj na mentalno zdravlje. Rezultati prezentovani u ovom radu su dio istraživanja zdravlja stanovništva Republike Srpske, kojim je obuhvaćeno 1042 žene od 18 do 49 godina starosti. Tom prilikom su primjenjeni stan-dardizovani mjerni instrumenti u oblasti seksualno-reproduktivnog i mentalnog zdravlja (NHS, EUROHIS, ECHIM). Dobijeni podaci ukazuju da je 28,8% žena imalo namjerni prekid trudnoće, dok je među njima skoro polovina (48,2%) imala više od jednog abortusa. Namjerni prekid trudnoće je više zastupljen među ženama preko 38 godina starosti, koje već imaju djecu, te žive u seoskim sredinama. Utvrđena je statistički značajna, ali niska povezanost zadovoljstva sadašnjim životom, mentalnog zdravlja i namjernog prekida trudnoće, tačnije, žene koje su imale abortus imaju izražen veći nivo stresa, manji nivo poleta i energije, te manje zadovoljstvo sadašnjim životom, u poređenju sa onima koje nisu imale abortus. Dobijeni rezultati ukazuju na značaj veće promocije seksualno-reproduktivnih prava, slobodnog i odgovornog planiranja porodice, te dostupnosti i izbora kontraceptivnih sredstava kao bezbednijih načina kontrole začeća.
|
| format | Article |
| id | doaj-art-7f9f89eace214e37b979e77e416adef2 |
| institution | OA Journals |
| issn | 0038-982X 2217-3986 |
| language | English |
| publishDate | 2014-02-01 |
| publisher | Institute of Social Science, Belgrade |
| record_format | Article |
| series | Stanovništvo |
| spelling | doaj-art-7f9f89eace214e37b979e77e416adef22025-08-20T02:29:35ZengInstitute of Social Science, BelgradeStanovništvo0038-982X2217-39862014-02-01521Namjerni prekidi trudnoće u Republici Srpskoj: Karakteristike i uticaj na mentalno zdravljeJelena Niškanović0Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, Banja Luka Namjerni prekid trudnoće predstavlja bitan aspekt seksualno-reproduktivnog zdravlja koji sa sobom nosi određeni rizik po fizičko i emocionalno zdravlje žene. Cilj rada jeste da ispita zastupljenost abortusa na našem području, te karakteristike žena koje su imale namjerni prekid trudnoće, kao i njegov uticaj na mentalno zdravlje. Rezultati prezentovani u ovom radu su dio istraživanja zdravlja stanovništva Republike Srpske, kojim je obuhvaćeno 1042 žene od 18 do 49 godina starosti. Tom prilikom su primjenjeni stan-dardizovani mjerni instrumenti u oblasti seksualno-reproduktivnog i mentalnog zdravlja (NHS, EUROHIS, ECHIM). Dobijeni podaci ukazuju da je 28,8% žena imalo namjerni prekid trudnoće, dok je među njima skoro polovina (48,2%) imala više od jednog abortusa. Namjerni prekid trudnoće je više zastupljen među ženama preko 38 godina starosti, koje već imaju djecu, te žive u seoskim sredinama. Utvrđena je statistički značajna, ali niska povezanost zadovoljstva sadašnjim životom, mentalnog zdravlja i namjernog prekida trudnoće, tačnije, žene koje su imale abortus imaju izražen veći nivo stresa, manji nivo poleta i energije, te manje zadovoljstvo sadašnjim životom, u poređenju sa onima koje nisu imale abortus. Dobijeni rezultati ukazuju na značaj veće promocije seksualno-reproduktivnih prava, slobodnog i odgovornog planiranja porodice, te dostupnosti i izbora kontraceptivnih sredstava kao bezbednijih načina kontrole začeća. https://stnv.idn.org.rs/STNV/article/view/91namjerni prekid trudnoćereproduktivno zdravljementalno zdravljezačeće |
| spellingShingle | Jelena Niškanović Namjerni prekidi trudnoće u Republici Srpskoj: Karakteristike i uticaj na mentalno zdravlje Stanovništvo namjerni prekid trudnoće reproduktivno zdravlje mentalno zdravlje začeće |
| title | Namjerni prekidi trudnoće u Republici Srpskoj: Karakteristike i uticaj na mentalno zdravlje |
| title_full | Namjerni prekidi trudnoće u Republici Srpskoj: Karakteristike i uticaj na mentalno zdravlje |
| title_fullStr | Namjerni prekidi trudnoće u Republici Srpskoj: Karakteristike i uticaj na mentalno zdravlje |
| title_full_unstemmed | Namjerni prekidi trudnoće u Republici Srpskoj: Karakteristike i uticaj na mentalno zdravlje |
| title_short | Namjerni prekidi trudnoće u Republici Srpskoj: Karakteristike i uticaj na mentalno zdravlje |
| title_sort | namjerni prekidi trudnoce u republici srpskoj karakteristike i uticaj na mentalno zdravlje |
| topic | namjerni prekid trudnoće reproduktivno zdravlje mentalno zdravlje začeće |
| url | https://stnv.idn.org.rs/STNV/article/view/91 |
| work_keys_str_mv | AT jelenaniskanovic namjerniprekiditrudnoceurepublicisrpskojkarakteristikeiuticajnamentalnozdravlje |