Teme i odrednice suvremene hrvatske teologije u ogledalu Bogoslovske smotre
U radu se predstavljaju i analiziraju teme i odrednice suvremene hrvatske teologije u ogledalu Bogoslovske smotre u razdoblju od Drugoga vatikanskog koncila (1962–1965) do danas (2011). To je razdoblje podijeljeno u dvije, odnosno tri manje cjeline (podrazdoblja) koje odgovaraju konkretnom društven...
Saved in:
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Miroslav Krleža Institute of Lexicography
2013-11-01
|
| Series: | Studia Lexicographica |
| Subjects: | |
| Online Access: | http://studialexicographica.lzmk.hr/sl/article/view/93 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| _version_ | 1849731653256085504 |
|---|---|
| author | Anton Tamarut |
| author_facet | Anton Tamarut |
| author_sort | Anton Tamarut |
| collection | DOAJ |
| description |
U radu se predstavljaju i analiziraju teme i odrednice suvremene hrvatske teologije u ogledalu Bogoslovske smotre u razdoblju od Drugoga vatikanskog koncila (1962–1965) do danas (2011). To je razdoblje podijeljeno u dvije, odnosno tri manje cjeline (podrazdoblja) koje odgovaraju konkretnom društveno-političkom kontekstu. Dok su u prvom podrazdoblju, do pada Berlinskoga zida (1989), prvo koncilski dokumenti, a kasnije i dokumenti biskupskih sinoda te papina apostolska pisma, odnosno enciklike, bili gotovo isključivi izvor teoloških prikaza i analiza u nas, od tada postupno u središte teološkog zanimanja dolaze pitanja i teme koje proizlaze iz neposrednih i konkretnih društvenih događanja. U svjetlu koncilske obnove i društvenog nauka Crkve promatraju se, analiziraju i vrednuju ključna događanja i pojave povezane sa složenim prijelazom i preobrazbom hrvatskog društva, s posebnom osjetljivošću za pitanja povezana s Domovinskim ratom i poratnom obnovom. Socioreligijska istraživanja, započeta u zadnjem desetljeću prošlog stoljeća, još su se učestalije nastavila i u prvom desetljeću dvadeset i prvog stoljeća te na taj način učvrstila i produbila interdisciplinarnu suradnju hrvatskih teologa i znanstvenika drugih humanističkih i društvenih znanosti. U ovom se posljednjem desetljeću hrvatska teologija temama, interdisciplinarnom i međunarodnom suradnjom jače i izravnije uključila u europsku teološku problematiku, u većoj je mjeri određena skorom zajedničkom budućnosti u obitelji europskih naroda. Rasprave koje se tiču krize vrednota, solidarnosti, pitanja bioetike i genetike, općenito odnosa vjere i suvremene znanosti, vjere i kulture, ekumenskog i međureligijskog dijaloga, očuvanja i unaprjeđivanja okoliša prerastaju područje hrvatskog jezičnog i teološkog prostora i prelijevaju se u puno širi europski i svjetski politički, društveni, crkveni i teološki prostor, odnosno s tog mnogo šireg, globalnog prostora one se sve obilnije slijevaju u naš lokalni društveni i crkveni prostor te se na taj način suvremena teološka misao u Hrvatskoj sve brže i snažnije integrira u europsku i opću svjetsku i crkvenu teološku stvarnost. Taj proces integracije stavlja pred hrvatsku teologiju pitanja o vlastitom identitetu, o posebnosti i raspoznatljivosti koju, čini se tek treba, ako već nije prekasno, jasnije odrediti i formulirati, te kao takvu priključiti zajedničkoj europskoj i svjetskoj teološkoj baštini, u kojoj različitost i posebnost ne ugrožavaju jedinstvo i zajedništvo, nego ih obogaćuju i učvršćuju.
|
| format | Article |
| id | doaj-art-7f2a2f5935864e01b84176d4ab03e24d |
| institution | DOAJ |
| issn | 1846-6745 2459-5578 |
| language | English |
| publishDate | 2013-11-01 |
| publisher | Miroslav Krleža Institute of Lexicography |
| record_format | Article |
| series | Studia Lexicographica |
| spelling | doaj-art-7f2a2f5935864e01b84176d4ab03e24d2025-08-20T03:08:28ZengMiroslav Krleža Institute of LexicographyStudia Lexicographica1846-67452459-55782013-11-0158Teme i odrednice suvremene hrvatske teologije u ogledalu Bogoslovske smotreAnton Tamarut0Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu U radu se predstavljaju i analiziraju teme i odrednice suvremene hrvatske teologije u ogledalu Bogoslovske smotre u razdoblju od Drugoga vatikanskog koncila (1962–1965) do danas (2011). To je razdoblje podijeljeno u dvije, odnosno tri manje cjeline (podrazdoblja) koje odgovaraju konkretnom društveno-političkom kontekstu. Dok su u prvom podrazdoblju, do pada Berlinskoga zida (1989), prvo koncilski dokumenti, a kasnije i dokumenti biskupskih sinoda te papina apostolska pisma, odnosno enciklike, bili gotovo isključivi izvor teoloških prikaza i analiza u nas, od tada postupno u središte teološkog zanimanja dolaze pitanja i teme koje proizlaze iz neposrednih i konkretnih društvenih događanja. U svjetlu koncilske obnove i društvenog nauka Crkve promatraju se, analiziraju i vrednuju ključna događanja i pojave povezane sa složenim prijelazom i preobrazbom hrvatskog društva, s posebnom osjetljivošću za pitanja povezana s Domovinskim ratom i poratnom obnovom. Socioreligijska istraživanja, započeta u zadnjem desetljeću prošlog stoljeća, još su se učestalije nastavila i u prvom desetljeću dvadeset i prvog stoljeća te na taj način učvrstila i produbila interdisciplinarnu suradnju hrvatskih teologa i znanstvenika drugih humanističkih i društvenih znanosti. U ovom se posljednjem desetljeću hrvatska teologija temama, interdisciplinarnom i međunarodnom suradnjom jače i izravnije uključila u europsku teološku problematiku, u većoj je mjeri određena skorom zajedničkom budućnosti u obitelji europskih naroda. Rasprave koje se tiču krize vrednota, solidarnosti, pitanja bioetike i genetike, općenito odnosa vjere i suvremene znanosti, vjere i kulture, ekumenskog i međureligijskog dijaloga, očuvanja i unaprjeđivanja okoliša prerastaju područje hrvatskog jezičnog i teološkog prostora i prelijevaju se u puno širi europski i svjetski politički, društveni, crkveni i teološki prostor, odnosno s tog mnogo šireg, globalnog prostora one se sve obilnije slijevaju u naš lokalni društveni i crkveni prostor te se na taj način suvremena teološka misao u Hrvatskoj sve brže i snažnije integrira u europsku i opću svjetsku i crkvenu teološku stvarnost. Taj proces integracije stavlja pred hrvatsku teologiju pitanja o vlastitom identitetu, o posebnosti i raspoznatljivosti koju, čini se tek treba, ako već nije prekasno, jasnije odrediti i formulirati, te kao takvu priključiti zajedničkoj europskoj i svjetskoj teološkoj baštini, u kojoj različitost i posebnost ne ugrožavaju jedinstvo i zajedništvo, nego ih obogaćuju i učvršćuju. http://studialexicographica.lzmk.hr/sl/article/view/93Drugi vatikanski koncilCrkvateologijahrvatsko društvopreobrazba |
| spellingShingle | Anton Tamarut Teme i odrednice suvremene hrvatske teologije u ogledalu Bogoslovske smotre Studia Lexicographica Drugi vatikanski koncil Crkva teologija hrvatsko društvo preobrazba |
| title | Teme i odrednice suvremene hrvatske teologije u ogledalu Bogoslovske smotre |
| title_full | Teme i odrednice suvremene hrvatske teologije u ogledalu Bogoslovske smotre |
| title_fullStr | Teme i odrednice suvremene hrvatske teologije u ogledalu Bogoslovske smotre |
| title_full_unstemmed | Teme i odrednice suvremene hrvatske teologije u ogledalu Bogoslovske smotre |
| title_short | Teme i odrednice suvremene hrvatske teologije u ogledalu Bogoslovske smotre |
| title_sort | teme i odrednice suvremene hrvatske teologije u ogledalu bogoslovske smotre |
| topic | Drugi vatikanski koncil Crkva teologija hrvatsko društvo preobrazba |
| url | http://studialexicographica.lzmk.hr/sl/article/view/93 |
| work_keys_str_mv | AT antontamarut temeiodrednicesuvremenehrvatsketeologijeuogledalubogoslovskesmotre |