Dugotrajna nega starih u Srbiji – stanje, politike i dileme
Obezbeđenje dugotrajne nege za sve veći broj starih, u uslovima očekivanog produženja života, i to ne samo u dobrom zdravlju već i sa invaliditetom, svakako je jedno od pitanja sa kojim će Srbija morati da se suoči u kontekstu sve izraženijeg starenja stanovništva i promenjenih porodičnih modela. E...
Saved in:
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Institute of Social Science, Belgrade
2012-07-01
|
| Series: | Stanovništvo |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://stnv.idn.org.rs/STNV/article/view/110 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| _version_ | 1849711827214139392 |
|---|---|
| author | Gordana Matković |
| author_facet | Gordana Matković |
| author_sort | Gordana Matković |
| collection | DOAJ |
| description |
Obezbeđenje dugotrajne nege za sve veći broj starih, u uslovima očekivanog produženja života, i to ne samo u dobrom zdravlju već i sa invaliditetom, svakako je jedno od pitanja sa kojim će Srbija morati da se suoči u kontekstu sve izraženijeg starenja stanovništva i promenjenih porodičnih modela. Elementi državnog sistema za dugotrajnu negu u Srbiji su novčane naknade, naknada i dodatak za negu i pomoć drugog lica, i nenovčane, prvenstveno u vidu obezbeđenja institucionalnog smeštaja i usluga u zajednici. Zdravstvene usluge dugotrajne nege su tek u procesu uspostavljanja, osim kućnog lečenja u Beogradu. Uz pretpostavku da svi stari primaju samo jednu vrstu naknada, ukupan broj korisnika bi iznosio približno 90.000 ili preko 7% starijih od 65 godina u Srbiji. Pod uslovom savršene targetiranosti, naknadama i uslugama bi bile zadovoljene potrebe samo najugroženijih starih lica.
Rashodi države za dugotrajnu negu se veoma grubo mogu proceniti na 0,55% BDP, od čega najviše na novčane naknade (0,37%). Ovi su rashodi značajno niži nego u EU, gde su 2004. godine u proseku iznosili 0,9% BDPa.
Odgovor države na potrebe starih za dugotrajnom negom koji je do sada uspostavljen svakako je nesistematičan i nesistemski. Povezanost između pojedinih segmenata koji se mogu smatrati elementima sistema dugotrajne nege nije uspostavljena, a nije ni dovoljno istražena. Posebno se kao otvorena nameću pitanja adekvatnosti novčanih naknada i njihova povezanost sa uslugama, pospešivanja daljeg razvoja usluga u zajednici i suočavanje sa jazom između potreba i mogućnosti.
|
| format | Article |
| id | doaj-art-5fc84ff6649c448ea4c2a2d9563d068c |
| institution | DOAJ |
| issn | 0038-982X 2217-3986 |
| language | English |
| publishDate | 2012-07-01 |
| publisher | Institute of Social Science, Belgrade |
| record_format | Article |
| series | Stanovništvo |
| spelling | doaj-art-5fc84ff6649c448ea4c2a2d9563d068c2025-08-20T03:14:31ZengInstitute of Social Science, BelgradeStanovništvo0038-982X2217-39862012-07-01501Dugotrajna nega starih u Srbiji – stanje, politike i dilemeGordana Matković0Fakultet za ekonomiju, finansije i administraciju (FEFA), Beograd Obezbeđenje dugotrajne nege za sve veći broj starih, u uslovima očekivanog produženja života, i to ne samo u dobrom zdravlju već i sa invaliditetom, svakako je jedno od pitanja sa kojim će Srbija morati da se suoči u kontekstu sve izraženijeg starenja stanovništva i promenjenih porodičnih modela. Elementi državnog sistema za dugotrajnu negu u Srbiji su novčane naknade, naknada i dodatak za negu i pomoć drugog lica, i nenovčane, prvenstveno u vidu obezbeđenja institucionalnog smeštaja i usluga u zajednici. Zdravstvene usluge dugotrajne nege su tek u procesu uspostavljanja, osim kućnog lečenja u Beogradu. Uz pretpostavku da svi stari primaju samo jednu vrstu naknada, ukupan broj korisnika bi iznosio približno 90.000 ili preko 7% starijih od 65 godina u Srbiji. Pod uslovom savršene targetiranosti, naknadama i uslugama bi bile zadovoljene potrebe samo najugroženijih starih lica. Rashodi države za dugotrajnu negu se veoma grubo mogu proceniti na 0,55% BDP, od čega najviše na novčane naknade (0,37%). Ovi su rashodi značajno niži nego u EU, gde su 2004. godine u proseku iznosili 0,9% BDPa. Odgovor države na potrebe starih za dugotrajnom negom koji je do sada uspostavljen svakako je nesistematičan i nesistemski. Povezanost između pojedinih segmenata koji se mogu smatrati elementima sistema dugotrajne nege nije uspostavljena, a nije ni dovoljno istražena. Posebno se kao otvorena nameću pitanja adekvatnosti novčanih naknada i njihova povezanost sa uslugama, pospešivanja daljeg razvoja usluga u zajednici i suočavanje sa jazom između potreba i mogućnosti. https://stnv.idn.org.rs/STNV/article/view/110starenjedugotrajna neganaknada za negu i pomoćpomoć u kućijavni rashodi za dugotrajnu negu |
| spellingShingle | Gordana Matković Dugotrajna nega starih u Srbiji – stanje, politike i dileme Stanovništvo starenje dugotrajna nega naknada za negu i pomoć pomoć u kući javni rashodi za dugotrajnu negu |
| title | Dugotrajna nega starih u Srbiji – stanje, politike i dileme |
| title_full | Dugotrajna nega starih u Srbiji – stanje, politike i dileme |
| title_fullStr | Dugotrajna nega starih u Srbiji – stanje, politike i dileme |
| title_full_unstemmed | Dugotrajna nega starih u Srbiji – stanje, politike i dileme |
| title_short | Dugotrajna nega starih u Srbiji – stanje, politike i dileme |
| title_sort | dugotrajna nega starih u srbiji stanje politike i dileme |
| topic | starenje dugotrajna nega naknada za negu i pomoć pomoć u kući javni rashodi za dugotrajnu negu |
| url | https://stnv.idn.org.rs/STNV/article/view/110 |
| work_keys_str_mv | AT gordanamatkovic dugotrajnanegastarihusrbijistanjepolitikeidileme |