Raskršća demografije

Za relativno kratko vreme, u drugoj polovini 20. veka, demografija se značajno razvila u teorijskom, empirijskom i aplikativnom smislu. Od statusa formalne naučne discipline sa jakom kvantitativnom metodološkom aparaturom, demografija je došla do statusa društvene nauke, koju odlikuje izrazita inte...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Main Author: Mirjana Devedžić
Format: Article
Language:English
Published: Institute of Social Science, Belgrade 2013-12-01
Series:Stanovništvo
Subjects:
Online Access:https://stnv.idn.org.rs/STNV/article/view/106
Tags: Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
Description
Summary:Za relativno kratko vreme, u drugoj polovini 20. veka, demografija se značajno razvila u teorijskom, empirijskom i aplikativnom smislu. Od statusa formalne naučne discipline sa jakom kvantitativnom metodološkom aparaturom, demografija je došla do statusa društvene nauke, koju odlikuje izrazita interdisciplinarnost. U poslednjih pola veka koncipirani su novi aspekti u istraživanju stanovništva, a nove teme aktuelizuju i proširuju demografsku problematiku. Sve veći broj podataka, ali i relevantnost određenih pitanja u sistemskoj determinisanosti demografskih procesa, preneli su teme od centralnih ka, naizgled, rubnim područjima demografije. Demografija poprima "mešoviti karakter" jer se bavi i makro i mikro istraživanjima, koristi kvantitativne i kvalitativne metode. Uporedo sa ovim procesima bogati se demografska terminologija. Takođe se definišu i pojedine oblasti demografije koje upućuju na njenu fragmentaciju. Gotovo da bi se moglo reći da diverzifikacija predstavlja poslednju prepoznatljivu razvojnu fazu demografije, u "lancu" od nastajanja, institucionalizovanja, i akceleracije razvoja i dokumentacione osnove. Sva ova pitanja se u radu razmatraju na osnovu uvida u odabrane naučne članke koji su upriličeni povodom demografskih jubileja, a posvećeni su razvoju i perspektivama same naučne discipline.
ISSN:0038-982X
2217-3986