Skrb na kraju života – o skrbi i šire (što znamo i možemo)
Osnovni cilj intenzivnog liječenja jest sveobuhvatna skrb kritično bolesnih, što uključuje smanjenje mortaliteta i morbiditeta, održavanje funkcije organa, ozdravljenje i sprječavanje komplikacija, ali i skrb bolesnika na kraju života. Usprkos napretku medicine smrtnost u jedinicama intenzivne medic...
Saved in:
Main Authors: | , |
---|---|
Format: | Article |
Language: | English |
Published: |
Hrvatski liječnički zbor
2024-01-01
|
Series: | Liječnički vjesnik |
Subjects: | |
Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/473033 |
Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
_version_ | 1832584719168962560 |
---|---|
author | Davorka Židak Jasminka Peršec |
author_facet | Davorka Židak Jasminka Peršec |
author_sort | Davorka Židak |
collection | DOAJ |
description | Osnovni cilj intenzivnog liječenja jest sveobuhvatna skrb kritično bolesnih, što uključuje smanjenje mortaliteta i morbiditeta, održavanje funkcije organa, ozdravljenje i sprječavanje komplikacija, ali i skrb bolesnika na kraju života. Usprkos napretku medicine smrtnost u jedinicama intenzivne medicine ostaje relativno velika. U trenutku kada shvatimo kako pacijentu više ne možemo pomoći, naše djelovanje trebamo preusmjeriti na ublažavanje patnje i boli i olakšati mu proces umiranja. U odlukama na kraju života iznimno je važno prepoznati umirućeg pacijenta, donijeti odluku o provođenju mjera o kraju života te provesti odlučeno, u čemu nam pomažu etička načela. Razlike u provođenju skrbi na kraju života u svijetu odraz su mnogih razloga, a jednim dijelom i nepoznavanja problematike. Pri odlukama na kraju života, uz dostojanstvenu i mirnu smrt, trebali bismo umirućima pružiti i priliku darivanja organa. U posljednja dva desetljeća razvija se program transplantacije od preminulih osoba kod kojih je smrt dokazana cirkulacijskim kriterijima, posebno u kategoriji preminulih nakon ukidanja mjera umjetnog održavanja života. U Hrvatskoj ne postoji zakonski okvir koji dozvoljava program donacije organa nakon cirkulacijske determinacije smrti. Ako želimo biti u korak s razvojem i preporukama svjetske zajednice, razvijati transplantacijsku medicinu i omogućiti našim građanima pravo na kvalitetnu i dostojanstvenu skrb na kraju života, trebamo osvijestiti naša razmišljanja o navedenim pitanjima, provoditi kontinuiranu edukaciju, utjecati na promjenu zakona te implementirati skrb na kraju života u svakodnevni rad jedinica intenzivne medicine prema pravilima struke i etike. |
format | Article |
id | doaj-art-4818c036be19420992f31548d7e17105 |
institution | Kabale University |
issn | 0024-3477 1849-2177 |
language | English |
publishDate | 2024-01-01 |
publisher | Hrvatski liječnički zbor |
record_format | Article |
series | Liječnički vjesnik |
spelling | doaj-art-4818c036be19420992f31548d7e171052025-01-27T11:49:55ZengHrvatski liječnički zborLiječnički vjesnik0024-34771849-21772024-01-0114611-1238739010.26800/LV-146-11-12-1Skrb na kraju života – o skrbi i šire (što znamo i možemo)Davorka ŽidakJasminka PeršecOsnovni cilj intenzivnog liječenja jest sveobuhvatna skrb kritično bolesnih, što uključuje smanjenje mortaliteta i morbiditeta, održavanje funkcije organa, ozdravljenje i sprječavanje komplikacija, ali i skrb bolesnika na kraju života. Usprkos napretku medicine smrtnost u jedinicama intenzivne medicine ostaje relativno velika. U trenutku kada shvatimo kako pacijentu više ne možemo pomoći, naše djelovanje trebamo preusmjeriti na ublažavanje patnje i boli i olakšati mu proces umiranja. U odlukama na kraju života iznimno je važno prepoznati umirućeg pacijenta, donijeti odluku o provođenju mjera o kraju života te provesti odlučeno, u čemu nam pomažu etička načela. Razlike u provođenju skrbi na kraju života u svijetu odraz su mnogih razloga, a jednim dijelom i nepoznavanja problematike. Pri odlukama na kraju života, uz dostojanstvenu i mirnu smrt, trebali bismo umirućima pružiti i priliku darivanja organa. U posljednja dva desetljeća razvija se program transplantacije od preminulih osoba kod kojih je smrt dokazana cirkulacijskim kriterijima, posebno u kategoriji preminulih nakon ukidanja mjera umjetnog održavanja života. U Hrvatskoj ne postoji zakonski okvir koji dozvoljava program donacije organa nakon cirkulacijske determinacije smrti. Ako želimo biti u korak s razvojem i preporukama svjetske zajednice, razvijati transplantacijsku medicinu i omogućiti našim građanima pravo na kvalitetnu i dostojanstvenu skrb na kraju života, trebamo osvijestiti naša razmišljanja o navedenim pitanjima, provoditi kontinuiranu edukaciju, utjecati na promjenu zakona te implementirati skrb na kraju života u svakodnevni rad jedinica intenzivne medicine prema pravilima struke i etike.https://hrcak.srce.hr/file/473033SKRB NA KRAJU ŽIVOTAPALIJATIVNA SKRBJEDINICE INTENZIVNOG LIJEČENJADONOŠENJE ODLUKAUSKRAĆIVANJE LIJEČENJADARIVATELJI ORGANA |
spellingShingle | Davorka Židak Jasminka Peršec Skrb na kraju života – o skrbi i šire (što znamo i možemo) Liječnički vjesnik SKRB NA KRAJU ŽIVOTA PALIJATIVNA SKRB JEDINICE INTENZIVNOG LIJEČENJA DONOŠENJE ODLUKA USKRAĆIVANJE LIJEČENJA DARIVATELJI ORGANA |
title | Skrb na kraju života – o skrbi i šire (što znamo i možemo) |
title_full | Skrb na kraju života – o skrbi i šire (što znamo i možemo) |
title_fullStr | Skrb na kraju života – o skrbi i šire (što znamo i možemo) |
title_full_unstemmed | Skrb na kraju života – o skrbi i šire (što znamo i možemo) |
title_short | Skrb na kraju života – o skrbi i šire (što znamo i možemo) |
title_sort | skrb na kraju zivota o skrbi i sire sto znamo i mozemo |
topic | SKRB NA KRAJU ŽIVOTA PALIJATIVNA SKRB JEDINICE INTENZIVNOG LIJEČENJA DONOŠENJE ODLUKA USKRAĆIVANJE LIJEČENJA DARIVATELJI ORGANA |
url | https://hrcak.srce.hr/file/473033 |
work_keys_str_mv | AT davorkazidak skrbnakrajuzivotaoskrbiisirestoznamoimozemo AT jasminkapersec skrbnakrajuzivotaoskrbiisirestoznamoimozemo |