Struktura travnjaka trim-staza na području SP „Bojčinska šuma”, Beograd, Srbija

Urbane šume predstavljaju neprocenjivo bogatstvo gradova, iako se nemarno odnosimo prema njima. Cilj istraživanja je analiza strukture travnjaka trim-staza u urbanim šumama i odnosa među biljkama koje travnu površinu čine, prikupljanje novih podataka o rasprostranjenju biljnih vrsta, specif...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Main Authors: Petrović Jovana, Stavretović Nenad
Format: Article
Language:srp
Published: Faculty of Forestry, Belgrade 2024-01-01
Series:Glasnik Šumarskog Fakulteta: Univerzitet u Beogradu
Subjects:
Online Access:https://doiserbia.nb.rs/img/doi/0353-4537/2024/0353-45372430107P.pdf
Tags: Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
Description
Summary:Urbane šume predstavljaju neprocenjivo bogatstvo gradova, iako se nemarno odnosimo prema njima. Cilj istraživanja je analiza strukture travnjaka trim-staza u urbanim šumama i odnosa među biljkama koje travnu površinu čine, prikupljanje novih podataka o rasprostranjenju biljnih vrsta, specifičnostima tipova travnjaka, odgovarajućim vrstama biljaka za zasnivanje ili obnovu travnjaka trim-staza. Istraživanja su sprovedena na području SP „Bojčinska šuma” na dve staze: postojećoj trim-stazi i duž kolskog puta koji se koristi kao šetna/trim staza. Terenska istraživanja flore i vegetacije rađena su tokom više vegetacionih perioda (2010.-2015. i 2020.-2021. godine) i ukupno je zabeleženo 136 biljnih vrsta. Na analiziranim površinama oko trim-staza u urbanoj šumi Bojčin najveći broj biljaka pripada grupi ostale zeljaste vrste (72,63%). Grupa loše trave je na drugom mestu po zastupljenosti (12,50%), gde se prema brojnosti i pokrovnosti izdvajaju vrste Dactylis glomerata, Brachypodium sylvaticum i Bromus sterillis. Grupa klijanci drvenastih vrsta je zastupljena sa 9,89% dok su ostale grupe biljaka zastupljene sa malim učešćem. Veća zastupljenost biljaka u okviru grupe klijanci drvenastih vrsta u odnosu na grupu kvalitetne trave i leptirnjače može se objasniti samim položajem trim-staze koja je trasirana kroz šumu, tako da je najvećom svojom površinom pod senkom tokom čitavog dana. Od ukupnog broja zabeleženih biljnih vrsta 11,02% su invazivne vrste, među kojima se brojnošću i pokrovnošću u pojedinim snimcima izdvajaju Erigeron annuus i Amorpha fruticosa. Među alergenim vrstama najzastupljenije su Taraxacum officinale, Dactylis glomerata, Plantago major i Urtica dioica. Na osnovu dobijenih rezultata strukturne analize travnjaka trim-staze može se zaključiti da mere nege i održavanja izostaju ili da se neadekvatno i nepravovremeno sprovode. Prostor oko trim-staza treba unaprediti formiranjem odgovarajućeg prizemnog pokrivača, a zatim pristupiti obnovi i unapređenju šumske vegetacije izvan staza. Treba pristupiti multidisciplinarnom radu gazdovanja ovim i sličnim prostorima.
ISSN:0353-4537
2217-8600