POTENCIJALI I PERSPEKTIVE RAZVITKA VELEBITSKOG PODGORJA
Velebit nije samo najveća hrvatska planina već i jedina primorska planina koja razdvaja dva zemljopisno bitno različita prostora: mediteranski i kontinentalno – planinski odnosno Hrvatsko primorje od Gorske Hrvatske. Primorska padina Velebita obuhvaća Podgorje koje započinje kod Svetog Jurja, gdj...
Saved in:
| Main Authors: | , , |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | deu |
| Published: |
Gradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvo
2017-01-01
|
| Series: | Senjski Zbornik |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/283697 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| _version_ | 1832589612690702336 |
|---|---|
| author | ČEDOMIR DUNDOVIĆ DAMIAN DUNDOVIĆ KRISTINA DUNDOVIĆ |
| author_facet | ČEDOMIR DUNDOVIĆ DAMIAN DUNDOVIĆ KRISTINA DUNDOVIĆ |
| author_sort | ČEDOMIR DUNDOVIĆ |
| collection | DOAJ |
| description | Velebit nije samo najveća hrvatska planina već i jedina primorska planina koja
razdvaja dva zemljopisno bitno različita prostora: mediteranski i kontinentalno – planinski
odnosno Hrvatsko primorje od Gorske Hrvatske. Primorska padina Velebita obuhvaća
Podgorje koje započinje kod Svetog Jurja, gdje se postupno širi i diže do Jablanca, a na
južnom dijelu Velebita postupno prelazi u sjeverno – dalmatinsku krašku zaravan. Prirodni
uvjeti i smještaj uz more doprinijeli su u prošlosti razvoju šumarstva, ratarske i stočarske
proizvodnje, brodarstva, ribarstva, trgovine, lovstva i turizma. Prometna povezanost
naselja velebitske primorske padine s vanjskim svijetom odvijala se oduvijek morskim
putem, jer kopnenih prometnica nije bilo, ili su bile u takvom stanju da nisu omogućavale
bolje povezivanje naseljenih mjesta. Naseljenost tog područja karakteriziraju mnogobrojni
zaseoci koji su međusobno udaljeni 1 – 6 km i povučeni od mora u unutrašnjost ponajviše
u srednjem vegetacijskom pojasu, jer uz obalu prevladava goli kamen. Na tu razdvojenost
naselja utjecala je priroda jer je za naselje trebalo tražiti mjesto koje nije na udaru bure.
Zbog toga su se na području velebitske primorske padine, izuzevši grad Senj, razvila svega tri važnija obalna naselja: Sveti Juraj, Jablanac i Karlobag. Nedostatak prometne
i komunalne infrastrukture te ostalih potrebnih sadržaja (obrazovnih, zdravstvenih,
gospodarskih i dr.) razlog su velikom raseljavanju stanovništva ovog kraja koji je u
suvremenim uvjetima jedno od najslabije naseljenih područja Republike Hrvatske.
Međutim, potencijalne vrijednosti ovog područja ukazuju na mogućnosti njegova bržeg
razvitka. Ciljevi i smjernice razvitka upućuju primarno na zaštitu prirodnih i kulturnih
dobara uz naglašenu potrebu izrade razvojnih gospodarskih programa. Osim razvitka
cestovne mreže koja bi na ovom prostoru potaknula nove razvojne potencijale planiranim
mjerama razvitka trebalo bi poticati razvitak gospodarskih djelatnosti (razvitak turizma,
marikulture, luka nautičkog turizma, zdravstveno – rekreacijskog turizma, lovnog
turizma, voćarstva i vrtlarstva, stočarstva, šumarstva i drvno – prerađivačke djelatnosti,
korištenja energetskog potencijala vjetra i sunca, razvoj proizvodnih, trgovačkih i
slobodnih carinskih zona i dr.) i društvenih djelatnosti u decentraliziranom sustavu
središnjih naselja (obrazovna, zdravstvena i kulturna infrastruktura). U ovom radu
poseban naglasak se daje na ocjenu prirodnih potencijala, održivog razvoja i procjenu
mogućnosti revitalizacije Podgorja. Radi toga izrađena je SWOT analiza kao osnovna
pretpostavka budućeg razvoja.
|
| format | Article |
| id | doaj-art-275bba599ccf4f379085ee662ca645f0 |
| institution | Kabale University |
| issn | 0582-673X 1849-0999 |
| language | deu |
| publishDate | 2017-01-01 |
| publisher | Gradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvo |
| record_format | Article |
| series | Senjski Zbornik |
| spelling | doaj-art-275bba599ccf4f379085ee662ca645f02025-01-24T11:25:10ZdeuGradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvoSenjski Zbornik0582-673X1849-09992017-01-0144150151610.31953/sz.44.1.27POTENCIJALI I PERSPEKTIVE RAZVITKA VELEBITSKOG PODGORJAČEDOMIR DUNDOVIĆDAMIAN DUNDOVIĆKRISTINA DUNDOVIĆVelebit nije samo najveća hrvatska planina već i jedina primorska planina koja razdvaja dva zemljopisno bitno različita prostora: mediteranski i kontinentalno – planinski odnosno Hrvatsko primorje od Gorske Hrvatske. Primorska padina Velebita obuhvaća Podgorje koje započinje kod Svetog Jurja, gdje se postupno širi i diže do Jablanca, a na južnom dijelu Velebita postupno prelazi u sjeverno – dalmatinsku krašku zaravan. Prirodni uvjeti i smještaj uz more doprinijeli su u prošlosti razvoju šumarstva, ratarske i stočarske proizvodnje, brodarstva, ribarstva, trgovine, lovstva i turizma. Prometna povezanost naselja velebitske primorske padine s vanjskim svijetom odvijala se oduvijek morskim putem, jer kopnenih prometnica nije bilo, ili su bile u takvom stanju da nisu omogućavale bolje povezivanje naseljenih mjesta. Naseljenost tog područja karakteriziraju mnogobrojni zaseoci koji su međusobno udaljeni 1 – 6 km i povučeni od mora u unutrašnjost ponajviše u srednjem vegetacijskom pojasu, jer uz obalu prevladava goli kamen. Na tu razdvojenost naselja utjecala je priroda jer je za naselje trebalo tražiti mjesto koje nije na udaru bure. Zbog toga su se na području velebitske primorske padine, izuzevši grad Senj, razvila svega tri važnija obalna naselja: Sveti Juraj, Jablanac i Karlobag. Nedostatak prometne i komunalne infrastrukture te ostalih potrebnih sadržaja (obrazovnih, zdravstvenih, gospodarskih i dr.) razlog su velikom raseljavanju stanovništva ovog kraja koji je u suvremenim uvjetima jedno od najslabije naseljenih područja Republike Hrvatske. Međutim, potencijalne vrijednosti ovog područja ukazuju na mogućnosti njegova bržeg razvitka. Ciljevi i smjernice razvitka upućuju primarno na zaštitu prirodnih i kulturnih dobara uz naglašenu potrebu izrade razvojnih gospodarskih programa. Osim razvitka cestovne mreže koja bi na ovom prostoru potaknula nove razvojne potencijale planiranim mjerama razvitka trebalo bi poticati razvitak gospodarskih djelatnosti (razvitak turizma, marikulture, luka nautičkog turizma, zdravstveno – rekreacijskog turizma, lovnog turizma, voćarstva i vrtlarstva, stočarstva, šumarstva i drvno – prerađivačke djelatnosti, korištenja energetskog potencijala vjetra i sunca, razvoj proizvodnih, trgovačkih i slobodnih carinskih zona i dr.) i društvenih djelatnosti u decentraliziranom sustavu središnjih naselja (obrazovna, zdravstvena i kulturna infrastruktura). U ovom radu poseban naglasak se daje na ocjenu prirodnih potencijala, održivog razvoja i procjenu mogućnosti revitalizacije Podgorja. Radi toga izrađena je SWOT analiza kao osnovna pretpostavka budućeg razvoja. https://hrcak.srce.hr/file/283697Velebitsko podgorjepotencijaliperspektive razvitkaodrživi razvitakSWOT analizagospodarski i društveni razvitak |
| spellingShingle | ČEDOMIR DUNDOVIĆ DAMIAN DUNDOVIĆ KRISTINA DUNDOVIĆ POTENCIJALI I PERSPEKTIVE RAZVITKA VELEBITSKOG PODGORJA Senjski Zbornik Velebitsko podgorje potencijali perspektive razvitka održivi razvitak SWOT analiza gospodarski i društveni razvitak |
| title | POTENCIJALI I PERSPEKTIVE RAZVITKA VELEBITSKOG PODGORJA |
| title_full | POTENCIJALI I PERSPEKTIVE RAZVITKA VELEBITSKOG PODGORJA |
| title_fullStr | POTENCIJALI I PERSPEKTIVE RAZVITKA VELEBITSKOG PODGORJA |
| title_full_unstemmed | POTENCIJALI I PERSPEKTIVE RAZVITKA VELEBITSKOG PODGORJA |
| title_short | POTENCIJALI I PERSPEKTIVE RAZVITKA VELEBITSKOG PODGORJA |
| title_sort | potencijali i perspektive razvitka velebitskog podgorja |
| topic | Velebitsko podgorje potencijali perspektive razvitka održivi razvitak SWOT analiza gospodarski i društveni razvitak |
| url | https://hrcak.srce.hr/file/283697 |
| work_keys_str_mv | AT cedomirdundovic potencijaliiperspektiverazvitkavelebitskogpodgorja AT damiandundovic potencijaliiperspektiverazvitkavelebitskogpodgorja AT kristinadundovic potencijaliiperspektiverazvitkavelebitskogpodgorja |