BISKUP VJENCESLAV SOIĆ: ŽRTVA BORBE ZA OPSTANAK SENJA KAO VJERSKOG I OBRAZOVNOG SREDIŠTA
Uz Josipa Jurja Strossmayera i Jurja Haulika, Vjenceslav Soić je bio treća najvažnija ličnost u crkvenim krugovima nakon obnove ustavnog stanja 1861. na području Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Dosadašnja istraživanja promatraju Vjenceslava Soića u pozitivnoj ulozi svećenika, dok se o nj...
Saved in:
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | deu |
| Published: |
Gradski muzej Senj and Senjsko muzejsko društvo
2012-01-01
|
| Series: | Senjski Zbornik |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/169120 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| Summary: | Uz Josipa Jurja Strossmayera i Jurja Haulika, Vjenceslav Soić je bio treća najvažnija ličnost u crkvenim krugovima nakon obnove ustavnog stanja 1861. na području Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Dosadašnja istraživanja promatraju Vjenceslava Soića u pozitivnoj ulozi svećenika, dok se o njegovim političkim
aktivnostima, poznanstvima i financijskim prihodima ništa ne govori. Time je ostala neistražena njegova politička djelatnost i korelacija politike s njegovim napredovanjem u crkvenoj hijerarhiji i financijskim prihodima. Iz te se perspektive jasnije odražava dalekovidnost javnog djelovanja Soića, koju je kapitalizirao između banova Josipa
Šokčevića i Ivana Mažuranića kada je u Hrvatskom saboru formalno prešao na stranu unionista. Otkrivaju se dosad neistraženi detalji koji su vezani uz njega: kandidatura 1869. godine za mjesto zagrebačkog nadbiskupa, njegov odnos s Antunom Vakanovićem, svojevremenim namjesnikom banske časti te sukob sa Senjskim kaptolom u lipnju 1875., je poslužio kao povod za njegovo svrgavanje s biskupske stolice. Kronološki promatrajući, rad obuhvaća razdoblje između 1869. i 1875. godine. |
|---|---|
| ISSN: | 0582-673X 1849-0999 |