Populizam i migrantska kriza u Evropi – političke implikacije
Migrantska kriza 2015. godine pokazala je da su države članice Evropske unije prvenstveno vodile računa o sopstvenim interesima suočavajući se sa masovnim i snažnim prilivom migranata. Na jednoj strani države članice EU su se suočavale sa unutrašnjim političkim izazovima populizma, dok su na drugoj...
Saved in:
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Institute of Social Science, Belgrade
2023-07-01
|
| Series: | Stanovništvo |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://stnv.idn.org.rs/STNV/article/view/502 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| _version_ | 1850178061875544064 |
|---|---|
| author | Zoran Lutovac |
| author_facet | Zoran Lutovac |
| author_sort | Zoran Lutovac |
| collection | DOAJ |
| description | Migrantska kriza 2015. godine pokazala je da su države članice Evropske unije prvenstveno vodile računa o sopstvenim interesima suočavajući se sa masovnim i snažnim prilivom migranata. Na jednoj strani države članice EU su se suočavale sa unutrašnjim političkim izazovima populizma, dok su na drugoj strani izostale brze, usklađene i sinhronizovane mere kojima bi se rešavali problemi.
Na političkom planu još uvek su dinamične rasprave o narušavanju etničkih slika pojedinih država. Te rasprave vrlo brzo su potisnule u drugi plan debate o razvojnim potencijalima „svežeg” ljudskog kapitala, odnosno integracije migranata u društveno-ekonomske sisteme država članica EU.
Može se reći da je uporedna analiza izborne podrške populističkim strankama i pokretima u Evropi posle migrantske krize dovela do zaključka o tome da postoji direktna korelacija između porasta podrške populistima i velike migrantske krize. Upravo je veliki migrantski talas u dobroj meri doprineo stvaranju velikog populističkog talasa koji je zahvatio gotovo celu Evropu.
Promene unutar Evropske unije nisu išle u pravcu jačanja integrativnih procesa povodom migrantske krize, dok su na unutrašnjem planu država članica jasna pomeranja u pravcu snaženja političkih opcija koje se zalažu za jačanje nacionalnih država. EU bi morala da sprovede institucionalne reforme koje bi ojačale integrativne procese, vrednosni sistem i demokratsku političku kulturu kako bi uticala i na države članice i države kandidatkinje u obuzdavanju populističkih trendova i gušenja liberalnih elemenata u predstavničkoj demokratiji, a u krajnjem, i pluralizma samog.
|
| format | Article |
| id | doaj-art-17ae63de9bdf4134b616bda9110f669c |
| institution | OA Journals |
| issn | 0038-982X 2217-3986 |
| language | English |
| publishDate | 2023-07-01 |
| publisher | Institute of Social Science, Belgrade |
| record_format | Article |
| series | Stanovništvo |
| spelling | doaj-art-17ae63de9bdf4134b616bda9110f669c2025-08-20T02:18:50ZengInstitute of Social Science, BelgradeStanovništvo0038-982X2217-39862023-07-01611Populizam i migrantska kriza u Evropi – političke implikacije Zoran Lutovac0Centar za politikološka istraživanja i javno mnjenje, Institut društvenih nauka, BeogradMigrantska kriza 2015. godine pokazala je da su države članice Evropske unije prvenstveno vodile računa o sopstvenim interesima suočavajući se sa masovnim i snažnim prilivom migranata. Na jednoj strani države članice EU su se suočavale sa unutrašnjim političkim izazovima populizma, dok su na drugoj strani izostale brze, usklađene i sinhronizovane mere kojima bi se rešavali problemi. Na političkom planu još uvek su dinamične rasprave o narušavanju etničkih slika pojedinih država. Te rasprave vrlo brzo su potisnule u drugi plan debate o razvojnim potencijalima „svežeg” ljudskog kapitala, odnosno integracije migranata u društveno-ekonomske sisteme država članica EU. Može se reći da je uporedna analiza izborne podrške populističkim strankama i pokretima u Evropi posle migrantske krize dovela do zaključka o tome da postoji direktna korelacija između porasta podrške populistima i velike migrantske krize. Upravo je veliki migrantski talas u dobroj meri doprineo stvaranju velikog populističkog talasa koji je zahvatio gotovo celu Evropu. Promene unutar Evropske unije nisu išle u pravcu jačanja integrativnih procesa povodom migrantske krize, dok su na unutrašnjem planu država članica jasna pomeranja u pravcu snaženja političkih opcija koje se zalažu za jačanje nacionalnih država. EU bi morala da sprovede institucionalne reforme koje bi ojačale integrativne procese, vrednosni sistem i demokratsku političku kulturu kako bi uticala i na države članice i države kandidatkinje u obuzdavanju populističkih trendova i gušenja liberalnih elemenata u predstavničkoj demokratiji, a u krajnjem, i pluralizma samog. https://stnv.idn.org.rs/STNV/article/view/502populizammigracijemigrantska krizaizborna podrškaEvropa |
| spellingShingle | Zoran Lutovac Populizam i migrantska kriza u Evropi – političke implikacije Stanovništvo populizam migracije migrantska kriza izborna podrška Evropa |
| title | Populizam i migrantska kriza u Evropi – političke implikacije |
| title_full | Populizam i migrantska kriza u Evropi – političke implikacije |
| title_fullStr | Populizam i migrantska kriza u Evropi – političke implikacije |
| title_full_unstemmed | Populizam i migrantska kriza u Evropi – političke implikacije |
| title_short | Populizam i migrantska kriza u Evropi – političke implikacije |
| title_sort | populizam i migrantska kriza u evropi politicke implikacije |
| topic | populizam migracije migrantska kriza izborna podrška Evropa |
| url | https://stnv.idn.org.rs/STNV/article/view/502 |
| work_keys_str_mv | AT zoranlutovac populizamimigrantskakrizauevropipolitickeimplikacije |