Teorija neoliberalnog institucionalizma na početku 21. veka: međunarodne institucije i globalno upravljanje
Autori analiziraju neoliberalni institucionalizam kao četvrtu fazu razvoja teorije liberalnog institucionalizma i pokazuju da se, za razliku od prethodnih, u ovoj fazi teoretičari fokusiraju na međunarodne institucije kao samostalne aktere u međunarodnim odnosima, koje nisu samo sredstva država za o...
Saved in:
| Main Authors: | , |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Institute of International Politics and Economics, Belgrade
2017-09-01
|
| Series: | Međunarodni Problemi |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://internationalproblems.rs/wp-content/uploads/MP/2017/2-3/MP-2017-2-3-article-4.pdf |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| _version_ | 1849247549773316096 |
|---|---|
| author | Dušan Proroković Jelena Milićević-Proroković |
| author_facet | Dušan Proroković Jelena Milićević-Proroković |
| author_sort | Dušan Proroković |
| collection | DOAJ |
| description | Autori analiziraju neoliberalni institucionalizam kao četvrtu fazu razvoja teorije liberalnog institucionalizma i pokazuju da se, za razliku od prethodnih, u ovoj fazi teoretičari fokusiraju na međunarodne institucije kao samostalne aktere u međunarodnim odnosima, koje nisu samo sredstva država za ostvarivanje nacionalnih interesa, već svojim delovanjem utiču i na unutrašnju politiku u državama. U krajnjoj liniji, to vodi ka usmeravanju međunarodnih odnosa mimo realističkog „principa samopomoći” kao opredeljujućeg u ponašanju država. Drugi problem koji se nalazi u središtu pažnje analize neoliberalizma na početku 21. veka su preovlađujuća stanovišta teoretičara o fenomenu globalnog upravljanja. Države su usled globalnog upravljanja često prinuđene da deluju i mimo svojih partikularnih interesa, dajući prednost rešavanju problema kroz međunarodne institucije. Iako međunarodna politika ostaje državocentrična, na prevazilaženje anarhije kroz globalno upravljanje i utvrđivanje pravila igre u pojedinim oblastima života veći uticaj imaju nevladine organizacije i multinacionalne korporacije. Za neoliberalni institucionalizam ovo je svojevrstan izazov. U zavisnosti od objašnjenja koja će uslediti zavisi i kako će se četrvta faza razvoja liberalno institucionalističke teorije nastaviti. |
| format | Article |
| id | doaj-art-10c890c8e160453db1efbd1518ef0b9b |
| institution | Kabale University |
| issn | 0025-8555 2406-0690 |
| language | English |
| publishDate | 2017-09-01 |
| publisher | Institute of International Politics and Economics, Belgrade |
| record_format | Article |
| series | Međunarodni Problemi |
| spelling | doaj-art-10c890c8e160453db1efbd1518ef0b9b2025-08-20T03:58:11ZengInstitute of International Politics and Economics, BelgradeMeđunarodni Problemi0025-85552406-06902017-09-01692-324726110.2298/MEDJP1703247PTeorija neoliberalnog institucionalizma na početku 21. veka: međunarodne institucije i globalno upravljanjeDušan Proroković0https://orcid.org/0000-0003-3064-2111Jelena Milićević-Proroković1Institute of International Politics and Economics, Belgrade, SerbiaMinistry of Foreign Affairs, Republic of SerbiaAutori analiziraju neoliberalni institucionalizam kao četvrtu fazu razvoja teorije liberalnog institucionalizma i pokazuju da se, za razliku od prethodnih, u ovoj fazi teoretičari fokusiraju na međunarodne institucije kao samostalne aktere u međunarodnim odnosima, koje nisu samo sredstva država za ostvarivanje nacionalnih interesa, već svojim delovanjem utiču i na unutrašnju politiku u državama. U krajnjoj liniji, to vodi ka usmeravanju međunarodnih odnosa mimo realističkog „principa samopomoći” kao opredeljujućeg u ponašanju država. Drugi problem koji se nalazi u središtu pažnje analize neoliberalizma na početku 21. veka su preovlađujuća stanovišta teoretičara o fenomenu globalnog upravljanja. Države su usled globalnog upravljanja često prinuđene da deluju i mimo svojih partikularnih interesa, dajući prednost rešavanju problema kroz međunarodne institucije. Iako međunarodna politika ostaje državocentrična, na prevazilaženje anarhije kroz globalno upravljanje i utvrđivanje pravila igre u pojedinim oblastima života veći uticaj imaju nevladine organizacije i multinacionalne korporacije. Za neoliberalni institucionalizam ovo je svojevrstan izazov. U zavisnosti od objašnjenja koja će uslediti zavisi i kako će se četrvta faza razvoja liberalno institucionalističke teorije nastaviti.https://internationalproblems.rs/wp-content/uploads/MP/2017/2-3/MP-2017-2-3-article-4.pdfneoliberalni institucionalizammeđunarodne institucijeglobalno upravljanje |
| spellingShingle | Dušan Proroković Jelena Milićević-Proroković Teorija neoliberalnog institucionalizma na početku 21. veka: međunarodne institucije i globalno upravljanje Međunarodni Problemi neoliberalni institucionalizam međunarodne institucije globalno upravljanje |
| title | Teorija neoliberalnog institucionalizma na početku 21. veka: međunarodne institucije i globalno upravljanje |
| title_full | Teorija neoliberalnog institucionalizma na početku 21. veka: međunarodne institucije i globalno upravljanje |
| title_fullStr | Teorija neoliberalnog institucionalizma na početku 21. veka: međunarodne institucije i globalno upravljanje |
| title_full_unstemmed | Teorija neoliberalnog institucionalizma na početku 21. veka: međunarodne institucije i globalno upravljanje |
| title_short | Teorija neoliberalnog institucionalizma na početku 21. veka: međunarodne institucije i globalno upravljanje |
| title_sort | teorija neoliberalnog institucionalizma na pocetku 21 veka medunarodne institucije i globalno upravljanje |
| topic | neoliberalni institucionalizam međunarodne institucije globalno upravljanje |
| url | https://internationalproblems.rs/wp-content/uploads/MP/2017/2-3/MP-2017-2-3-article-4.pdf |
| work_keys_str_mv | AT dusanprorokovic teorijaneoliberalnoginstitucionalizmanapocetku21vekameđunarodneinstitucijeiglobalnoupravljanje AT jelenamilicevicprorokovic teorijaneoliberalnoginstitucionalizmanapocetku21vekameđunarodneinstitucijeiglobalnoupravljanje |