Uloga osjećaja, stavova i zabrinutosti nastavnika i studenata nastavničkih studija u namjeri korištenja inkluzivnih praksi
Uspješnost i cjelovitost inkluzije u području odgoja i obrazovanja ovisi o razini svijesti o potrebi inkluzivnosti u društvu i osiguravanju uvjeta za uključivanje učenika s teš koćama. Za ostvarivanje toga cilja nužni su osposobljeni stručnjaci uključeni u proces odgoja i obrazovanja. U radu je prik...
Saved in:
| Main Authors: | , , |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | deu |
| Published: |
University of Zagreb, Catholic Faculty of Theology
2025-01-01
|
| Series: | Bogoslovska Smotra |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/477734 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| Summary: | Uspješnost i cjelovitost inkluzije u području odgoja i obrazovanja ovisi o razini svijesti o potrebi inkluzivnosti u društvu i osiguravanju uvjeta za uključivanje učenika s teš koćama. Za ostvarivanje toga cilja nužni su osposobljeni stručnjaci uključeni u proces odgoja i obrazovanja. U radu je prikazana povezanost osjećaja, stavova i zabrinutosti prema inkluzivnom obrazovanju i namjere korištenja inkluzivne prakse nastavnika zaposlenih u osnovnim školama i studenata nastavničkih studija. Polazište istraživa nja je pretpostavka da osjećaji, stavovi i zabrinutosti vezani uz inkluzivno obrazova nje utječu na namjeru korištenja pojedinih aspekata inkluzivne prakse, a uzimajući u obzir status (student ili nastavnik), prethodnu izobrazbu o inkluziji i prethodno inkluzivno radno iskustvo. Kako bi se istražio relativan doprinos osjećaja, stavova i zabrinutosti prema inkluzivnom obrazovanju u pogledu namjere korištenja pojedinih aspekata inkluzivne prakse, korištene su hijerarhijske regresijske analize. Dobiveni rezultati ukazuju da pozitivniji stavovi ispitanika prema inkluzivnom obrazovanju predviđaju namjeru korištenja svih aspekata inkluzivne obrazovne prakse, dok veća samoprocjena zabrinutosti i osjećaja negativno utječu na inkluzivnu obrazovnu prak su. U provedenim hijerarhijskim analizama nije utvrđena značajna statistička razlika demografskih karakteristika kao prediktora namjere korištenja različitih aspekata in kluzivne obrazovne prakse. |
|---|---|
| ISSN: | 0352-3101 1848-9648 |